O nekim temama u kampanji ne govore: Kako domaći političari misle provesti europsku zelenu politiku

Zagađen zrak svake godine ubije 400.000 ljudi. Razina vode raste, priobalni i riječni gradovi plave. Ljudi ostaju bez domova, gospodarstvo gubi. Temperature rastu, životinjske i biljne vrste izumiru, a hrana poskupljuje. Europa je sebi zato dala rok do 2050. godine. Dio Europskog zelenog plana je i Hrvatska i sada bismo konačno morali početi ulagati u tehnologije prihvatljive za okoliš. Poticati inovacije. Uvoditi zdraviji, čišći i jeftiniji javni prijevoz. Povećati energetsku učinkovitost no sve su to političke odluke.

Pročitajte i ovo urednima sjeda uskoro DIP obavio nadzor izbornog financiranja: Neki bi zbog propusta mogli ostati bez novca bez naknade za izbornu promidžbu Cijena demokracije: Evo koliko su nas koštali parlamentarni izbori

 „Držimo da mala otvorena ekonomija poput Hrvatske upravo u čistim tehnologijama, u digitalizaciji, u kreativnim industrijama pored naravno tradicionalnih industrija treba tražiti svoju šansu“, kaže Tomislav Ćorić, drugi na listi HDZ-a u 7. izbornoj jedinici.
Da bismo u svemu trebali biti brži, smatra Restart koalicija. Oni bi zato osnovali tijelo koje bi u Vladi nadgledalo provedu plana.
„Mi moramo shvatiti da zeleni novi plan podrazumijeva potpunu transformaciju društva ne samo u smislu zaštite okoliša, nego u smislu svih gospodarskih politika, industrijskih politika, socijalne politike, financijske politike“, smatra Mirela Holy, sedma na listi Restart koalicije u 1. izbornoj jedinici.

Njihov prvi potez bio bi donošenje Lex canabisa. Domovinski pokret i MOST štitili bi prirodu.

“Sigurno na temelju ovakve prirode i ovakvog zelenila koje imamo možemo napraviti jedan održivi rast i izvoziti našu hranu u EU koja će biti zdrava i svima nama onda prilagođenija“, kaže Zvonimir Troskot, prvi na listi Mosta u 7. izbornoj jedinici.

„Svjedoci smo toga da imamo neobrađenih površina koje bi sigurno trebalo zasaditi novim šumama i novim zelenim površinama, i sigurno trebamo koristiti obnovljive izvore energije, pogotovo energiju mora, ili podizače topline, nešto što kod nas uopće nije prisutno“, kaže Nenad Matić, treći na listi Domovinskog pokreta u 2. izbornoj jedinici.
Da se ponašamo kao brod na pučini koji pluta bez kursa smatra platforma Možemo. U Hrvatskoj bi proizvodili komponente za vjetroturbine, solarne kolektore za grijanje vode.

„Mi imamo Dalmaciju gdje imamo opterećenje u turističkoj sezoni i tamo ljudi griju toplu vodu na plin koji uvozimo iz Rusije ili gdje već ne, a imamo puno sunca, puno sunčanih sati, a kolektore za grijanje vode, sami možemo, evo ja ih mogu svojim rukama napraviti. To nije nikakva visoka tehnologija“, poručuje Tomislav Tomašević.

No osim prirode, koju imamo, važno je istodobno obrazovati kadar koji će takve promjene predvoditi.

„Ono što mi želimo napraviti je takvu atmosferu da se ti građani, ti mladi ljudi i stručnjaci vrate u Hrvatsku, da ovdje razvijaju našu industriju, a onda bi stavili fokus na zelenu ekonomiju i na visoku tehnologiju“, zaključuje Ivica Puljak iz Stranke sa imenom i prezimenom.

„Mi također smatramo da se industrijalizacija novijeg tipa ne može postići bez visokog obrazovanja, bez obrazovanja općenito i bez znanosti“, kaže Milorad Pupovac.

Tko god bude sastavljao Vladu, njegov će zadatak biti da u sljedećih pet godina osigura strategije i dokumente, a transformacija bi nakon toga trajala još 25 godina.

Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr