Šume su najkompleksniji ekosustavi na Zemlji. One su dom brojnih biljaka, životinja i mikroorganizama. Njihova je uloga presudna i za čovjeka i za gospodarstvo stoga je od presudne važnosti da ih se očuva za buduće naraštaje.

Galerija


U posljednje vrijeme se hrvatske šume nalaze pod sve većim pritiscima nastalim uslijed klimatskih promjena, kao i zbog pojave brojnih invazivnih vrsta iz drugih krajeva svijeta koje ih ugrožavaju. Naše šume zato treba čuvati, a kako to učiniti najbolje znaju naše šumarice – Ela Kovač i Jelena Kranjec Orlović. One se brinu o ugroženim vrstama biljaka i životinja te pronalaze načine kako očuvati naše šume za buduće generacije.

Drvena instalacija u zračnoj luci Split djelo je KG Monta Rade čuda od drva: Njihovi radovi uljepšavaju interijere, a zbog zavidnog portoflija posla im ne fali

„Bavim se i planinarenjem i speleologijom, tako da sam od početka znala da se želim baviti nečime što uključuje terenski rad i gdje se provodi puno vremena u prirodi. Navikla sam na takve uvjete gdje se dugo hoda i nose teške stvari pa sam se zamislila na nekom poslu gdje ću se baviti zaštitom prirode i raditi nešto na terenu“, rekla je mag. ing. silv. Ela Kovač.

Zbog diplome Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije i ljubavi prema speleologiji pružila joj se prilika raditi ono što je željela. Zaposlena je u tvrtki Geonatura d.o.o. te se trenutno bavi proučavanjem i monitoringom faune šišmiša, što je s obzirom na fakultet i hobi bio gotovo prirodan smjer u kojemu je započeo njezin profesionalni život.

Ela Kovač
Poručavanje faune šišmiša usko je povezano s Elinim hobijem speleologijom (Foto: Ela Kovač)

„Trenutačno radimo na projektima koji se bave proučavanjem utjecaja vjetroelektrana, tj. zahvata građenja vjetroelektrana na faunu šišmiša u Hrvatskoj, koji su svi strogo zaštićene vrste. Prvo se pretražuje čitavo područje oko vjetroelektrana i gleda se ima li gdje mrtvih jedinki šišmiša. Rade se i ultrazvučne snimke šišmiša te se prati njihova aktivnost i na taj se način određuje mortalitet šišmiša u području vjetroelektrana“, rekla je Ela Kovač.

Time što jedu štetne kukce poput komaraca, oprašuju biljke koje cvatu noću i potpomažu obnovi šuma, šišmiši su izrazito bitna karika u ekosustavu. S obzirom na to da im je stopa nataliteta niska, a mortaliteta visoka, bilo kakva ugroženost njihovih staništa znak je za uzbunu.

"Špilje ili stari tavani kuća njihova su prirodna staništa. Ako se ta staništa nalaze oko samog zahvata vjetroelektrana, onda znači da u tom području postoji nekakva ugroza od njihove smrti tijekom njihovih preleta“, rekla je Ela.

I dok Ela brine o fauni šišmiša na području Hrvatske, doktorica znanosti i asistentica na Fakultetu šumarstva i drvne tehnologije, Jelena Kranjec Orlović, neumorno istražuje gljivične uzročnike odumiranja pojedinih vrsta drveća s ciljem kako bi ljudima na terenu dala informaciju kako spriječiti njihovo daljnje širenje i očuvati značajne i vrijedne vrste drveća u našim šumama.

Ela Kovač
Gljive su jedno od uzročnika odumiranja pojedinih vrsta stabala (Foto: Jelena Kranjec Orlović)

„Kada primijetimo da neko stablo odumire ili se suši, idemo na teren i uzimamo uzorke te ih nakon povratka sa terena obrađujemo u laboratoriju. Pokušavamo dobiti micelij gljiva na hranjivim podlogama i onda kasnije umjetnom inokulacijom na mladim sadnicama dokazujemo jesu li te gljive uzrokovale odumiranje ili se radilo o nečemu drugom“, rekla je dr. sc. Jelena Kranjec Orlović te dodala: „Bitno je da te uzorke koje smo uzeli čuvamo na hladnome i da ih što prije obradimo jer gljive su jako osjetljive. Ako unutar 24 sata ne obradite taj uzorak u laboratoriju, on će početi propadati.

Od svega na čemu je radila, najponosnija je na istraživanje koje je provela u sklopu svog doktorskog rada, a koje se baziralo na proučavanju gljiva koje dolaze na korijenu stabala poljskog jasena, koji je postao ugrožena vrsta te za koji se smatra da bi uskoro mogao nestati s europskog tla.

Ela Kovač
Uzimanje uzorka stabla jasena (Foto: Jelena Kranjec Orlović)

„Upustili smo se u istraživanje korijena jasena i otkrili smo da je ta patogena gljiva koja uzrokuje sušenje jasena i koja primarno dolazi u krošnje, prisutna i u korijenju. Onda smo mogli ljudima na terenu dati sugestiju da kada vide simptome u donjem dijelu debla, tom stablu nažalost više nema spasa i treba ga što prije ukloniti iz šume kako se gljiva ne bi dalje proširila i na druga stabla“, kazala je Jelena.

To je istraživanje trajalo tri godine, a polučilo je samo neke početne rezultate koji su otvorili niz novih pitanja. Kako bi na njih odgovorili, ove godine dobili su novi projekt, a koji će se baviti metodama zaštite ovog drva.

Iako se već na prvu može vidjeti koliko voli svoj posao, ljubav prema njemu razvila je tek tijekom studiranja na Fakultetu šumarstva i drvne tehnologije.

„Na Fakultet šumarstva i drvne tehnologije došla sam preko preporuke prijatelja jer sam i ja kao i većina ljudi imala predrasude o tom zanimanju, ali sam se na prvoj godini iznenadila. Učili smo o svojstvima tala, gljivama, kukcima, učili smo kako pročitati kartu i kako se snaći u prostoru. Nisam mogla vjerovati koliko se toga zapravo na ovom fakultetu uči i tada sam se jednostavno u njega zaljubila i shvatila da se zapravo time želim baviti“, zaključila je Jelena.

Velik broj čimbenika štetno utječe na šumu, bilo da je riječ o prirodnima poput gljiva ili izvanjskima, učinjenih ljudskom rukom. Šume su pluća planeta i kao takve bitno ih je zaštititi i očuvati. Ove ljubiteljice prirode to su prepoznale te neprestano rade kako bi pomogle šumama da ostanu vitalne i stabilne i za buduće generacije mladih šumarica.

 

Nova StudioSadržaj je napravljen u produkciji Nova Studija, native tima Nove TV, u suradnji s partnerom Fakultet šumarstva i drvne tehnologije po najvišim profesionalnim standardima.

Još brže do svakodnevnih vijesti prilagođenih tebi. PREUZMI novu Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju