Dramatičan kolaps na američkom naftnom tržištu. Prvi put u povijesti cijena barela sirove nafte prodaje se - ispod nule. Proizvođači su toliko očajni da su prerađivačima i potrošačima bili spremni platiti da uzmu naftu.


Vrijednost sirove nafte na američkom tržištu jučer je dotaknula povijesno dno. Pandemija koronavirusa napunila je skladišta i cijenu barela spustila u minus.

Vezani članci Koronavirus, ilustracija - 8 Stožer objavio najnovije brojke, nema preminulih: Jedna županija traži strože mjere, druga ih ukida Na prosvjedu protiv mjera i cijepljenja u Ateni se okupilo oko 5000 ljudi Više tisuća ljudi prosvjedovalo protiv mjera i programa cijepljenja, vodio ih kardiolog koji vladi poručuje: "Biramo da vi ne birate umjesto nas"

Od početka krize prodaja na hrvatskim crpkama se prepolovila. Smanjio se priljev u državni proračun, a manje novca znači i manje investicija. Jeftino gorivo u pravilu je uvod u recesiju, no američki scenarij ipak se ne očekuje kod nas.

Pad cijena goriva u Hrvatskoj za sad je posljedica i nekih drugih kretanja na tržištu, a val iz Amerike očekuje se za dva do tri tjedna. Dugoročno, sve bi se moglo odraziti i na ekonomiju.

Što to sve znači za Hrvatsku i što možemo očekivati sljedećih dana objasnio je gost Dnevnika Nove TV stručnjak za energetiku, Igor Dekanić.

Slično se dogodilo 1986. godine

Kako je kazao, ovo je na američkoj burzi bio ekstreman slučaj, nestalo je potražnje, a povećala se ponuda.

"Nafta je u tom trenutku skrenula na nulu i kratko otišla u minus. Kasnije se vratila na 20 dolara i najjeftinija je u posljednjih dvadesetak godina", kazao je i dodao da ovakav veliki pad cijene pamti iz 1986. kad je zbog tehnološkog razvoja u zemljama potrošačima i porasta proizvodnje izvan OPEC-a cijena pala na 11 dolara za barel.

Kasnije se cijena vratila. "Nekadašnja monopolistička moć OPEC-a je tada slomljena", objasnio je.

Trgovina naftom svojevrsna lutrija

Smatra da je trgovina naftom svojevrsna lutrija zbog načina kupovine i prodaje na robnim burzama.

"Ponuda se kreira na temelju očekivanja gospodarskog razvoja. Ponuda je proizvodnja koja proizlazi. Pošto je potražnja uvijek projekcija budućeg razvitka i razvoja ekonomije, to je kao lutrija, radi se o budućim terminskim ugovorima u kojoj se prodavači i kupci skoro pa klade koja će cijena nafte biti za trideset dana", kazao je.

Pad cijene nafte nije dobar za gospodarstvo

Tvrdi da pad cijene nafte nije dobar za gospodarstvo.

"Imamo epidemiju koronavirusa i sve moguće procjene Svjetske banke i MMF-a o recesiji. Očekivanja za potražnju su se smanjila i cijena je pala. To je izravna reakcija jakog recesijskog očekivanja koje je danas već postalo globalno", kazao je Dekanić i dodao da će najveću štetu imati proizvođači, pogotovo oni sa skupom naftom.

"Amerikanci neće imati toliku štetu jer njihova nafta uglavnom završava u njihovoj industriji. Čim njihova industrija krene, oni će opet dograđivati industriju. Imat će štete one ekonomije koje žive na trgovini i turizmu", kazao je Dekanić.

Hrvatska bi mogla imati štete

Smatra da bi Hrvatska mogla imati dosta štete od dugotrajnog pada cijene nafte.

"Hrvatska bi mogla biti dosta pogođena ako cijene nafte ostanu niske, što je naizgled dosta paradoksalno. Vozačima i transporterima paše što niža cijena nafte. No, ako uzmemo podatak o 60 i nešto posto državnih prihoda, pad cijena nafte i smanjenje potrošnje izravno utječe na smanjenje prihoda državnog proračuna, a u krizi svi očekuju pomoć od države i državna sredstva i to je loše", zaključio je Dekanić.

Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr