Sanja Barić
Sanja Barić Foto: Nel Pavletic/Pixsell

Predstojnica Katedre za ustavno pravo Pravnog Fakulteta u Rijeci Sanja Barić, gostovala je emisiji Nedjeljom u 2 u kojoj je rekla da Predsjednik Republike ne može imati diskrecijsko pravo ne provoditi mjere Stožera za suzbijanje epidemije u Uredu Predsjednika.


Na pitanje je li po njoj diskriminacija kada ljudi dobivaju otkaze na temelju svog otpora cijepljenju, odnosno testiranju, kazala je Sanja Barić, predstojnica Katedre za ustavno pravo Pravnog Fakulteta u Rijeci da je to sugestivno jer ne postoji obveza cijepljenja.

''To je naša slobodna volja, hoću li se ja cijepiti li ne. I nama COVID potvrda to omogućava. Mogu se cijepiti, ili sam preboljela, ili se mogu testirati. Nitko se ne mora cijepiti, svi se možemo testirati. Znači imamo apsolutnu mogućnost izvršiti - bilo svoju radnu obvezu, bilo doći na posao, bilo dobiti uslugu, samo se moramo testirati'', ističe Barić.

Po njoj, diskriminacija je različito tretiranje različitih ljudi. ''Da biste ostvarili neku uslugu, čuli smo - ili ste cijepljeni ili ste preboljeli ili ste testirani. Ovaj drugi nije ništa od toga. Zalažu li se oni da se ne morate ni cijepiti ni testirati? Za što se zalažu? Da se ne mora nitko testirati ili da se moraju svi testirati?'' pita Barić i pojašnjava kako jednako postupanje znači - testiraju se svi li nitko.

Može li jednom u budućnosti na sudovima "pasti" činjenica da je netko dobio otkaz na temelju toga da se nije htio testirati? ''Možemo tvrditi da je mjera u redu, ali se svejedno možemo pitati - smijemo li dobiti otkaz?'', napomenula je Barić u emisiji Nedjeljom u 2.

''To su dvije različite stvari. Moje mišljenje u ovom trenutku je da, ako imate radni odnos u kojem ste vi sklopili ugovor o radu, ali ne možete doći na posao jer je država propisala određenu obvezu i ne dolazite na posao zbog toga, definitivno kršite postojeći propis Republike Hrvatske. Vi ne možete reći 'meni se taj propis ne sviđa i zato ga ja neću primjenjivati''', pojašnjava.

Smatra da bi trebalo u posebnom zakonu napisati koje su moguće radno-pravne sankcije. ''Isto tako mislim da je prema dosadašnjim propisima moguće dobiti otkaz jer vi niste izvršili svoju radnu obvezu - jer niste poštovali propis koji je na snazi u republici Hrvatskoj. Ponavljam - i testiranje vam je dovoljno da izvršite svoju radnu obvezu'', dodaje.

Ljudska prava

Moramo biti svjesni sa svi imamo ljudska prava, ali isto tako i obveze i odgovornosti, ističe Barić. ''Država ima isto tako obvezu zaštititi ne samo naše ljudsko pravo na slobodu, nego i naše pravo na zdravlje i također pravo svih na jednaku zdravstvenu zaštitu. Dakle, piše u Ustavu "država nešto mora poduzeti". I sada dolazimo u situaciju u kojoj se pitamo - koje državno tijelo i na koji način to može poduzeti? Logičan je odgovor da bi trebao Sabor svojim zakonima ograničavati ljudska prava'', pojašnjava.

Dodaje da moramo biti svjesni da Zakon o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti postoji i prije nego što se COVID ukazao u našim životima. ''Po zakonu koji je postojao prije, ministar zdravstva je bio ovlašten poduzimati određene mjere - i karantenu, i ograničavati javno okupljanje i sprječavati putovanje u neke države, odnosno zaustavljati na granici'', kaže Barić i dodaje da su te mjere već bile upisane u zakon.

U Ustavu nigdje nećete naći riječ "izvanredno stanje", ali u nekim situacijama poput ratnog stanja, elementarnih nepogoda, ovo bi možda spadalo u elementarnu nepogodu, pojašnjava Barić.

Sunčana Glavak Eurozastupnica prozvala Kolakušića zbog licemjerja: "U business klasi se ne prosvjeduje"

Prosvjed u Zagrebu - 8 VELIKA FOTOGALERIJA Kako je sinoć izgledao prosvjed: Uz napade na novinare i bez poštivanja mjera

''Posljedica toga bi bila da se zakoni kojima se ograničavaju ljudska prava trebaju donositi dvotrećinskom većinom. I to je - ako gledate usko, pravno, tehnički - jedan dosta dobar put - jer stalno tražite konsenzus dvotrećinske većine. Ali dvotrećinska većina i izvanredno stanje u travnju, odnosno ožujku 2020., je značilo izvanredno stanje pred izbore, što bi značilo da je Sabor bio u mogućnosti da produži svoj mandat i mi bismo i danas imali iste saborske zastupnike koje smo imali 2020. godine'', kazala je Barić.

''To je bila opasnost. Drugo - kad će nama prestati izvanredno stanje? Jer bi do sada još uvijek bili u izvanrednom stanju. Bilo je razloga i ovakvih i onakvih. Odlučili smo se ne ići kroz izvanredno stanje'', zaključila je Barić.

Još brže do svakodnevnih vijesti prilagođenih tebi. PREUZMI novu Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju