Riječ je o liječnici koja je od početka epidemije koronavirusa u Hrvatskoj bila na prvoj liniji obrane. Navodno je počinila samoubojstvo. O razlozima nitko ne želi govoriti.
Pročitajte i ovo
''Ljudi su se ismijavali''
Šefica liječničke udruge čeka poziv ministra: "U bolnicama je Bejrut, a vani ljudi slave kao da se ništa ne događa"
GOŠĆA DNEVNIKA NOVE TV
Predsjednica HUBOL-a o mjerama za Kolonu sjećanja: "Tko god je dao blagoslov ovakvom dokumentu očito nema hrabrosti priznati da je epidemija izmakla kontroli"
Predsjednica Hrvatske udruge bolničkih liječnika Ivana Šmit čula je za taj slučaj, ali konkretne informacije nema. Ipak, naglašava kako su liječnici pod ogromnim pritiskom.
"Mi smo pod groznim pritiskom. Burnout ovih posljednjih nekoliko mjeseci itekako je prisutan i ne bi me čudilo da je opterećenje na poslu kod kolegice bio okidač. U ovoj situaciji čudilo bi me da je drugačije", govori Ivana Šmit za DNEVNIK.hr te dodaje kako zdravstvenom osoblju nedostaje psihološka pomoć.
"Mi izgaramo na poslu, to su svakodnevno situacije gdje ne znaš što te čeka, ljudi umiru. To je užasno, a mi nemamo adekvatne psihološke podrške od bilo kakvih institucija. To je u Hrvatskoj dosta manjkavo. Očekuje se da na poslu budete kao robot, da stvari funkcioniraju, da sve odrađujete s maksimalnom koncentracijom i maksimalnom profesionalnošću, i u tom trenutku ne možete biti čovjek s emocijama jer to onda poljuljava profesionalnost i profesionalni kredibilitet", ocjenjuje.
Ipak, za liječnicu iz Klinike za infektivne bolesti govori da je bila poznata kao izuzetna profesionalka, izvrstna liječnica i uvijek spremna za rad.
"Sve su to bezrazložne smrti koje su se mogle spriječiti"
Opterećenje u vrijeme pandemije pogađa i mlade liječnike i stažiste.
"Imali smo puno mladih liječnika i stažista koji su se žalili i pisali nam kako su opterećeni na poslu, iz svih bolnica. Velik broj smrti netko može podnijeti, netko ne, nekima je to zbilja jako stresno. Smrt je sastavni dio našeg posla, ali ipak ne u takvom obujmu, ne u tolikom broju ljudi koji zapravo nisu trebali umrijeti. To nas najviše muči jer su to sve bezrazložne smrti, od zarazne bolesti, koja se u teoriji mogla spriječiti i to je ono što nas sve skupa ždere, da umiru ljudi koji zapravo nisu trebali umrijeti", zaključuje dr. Šmit.
Objašnjava kako su se s problemima javljali uglavnom mladi koji dosad nisu imali radnog iskustva.
"Sad su tek krenuli raditi i onda ih, nažalost, dopadne ovakvo vatreno krštenje. Tu se ljudi dosta lome, ima onih kojima je to jako veliki stres, očekivali su lagani uvod u profesiju, a dočekao ih je Bejrut", poručuje.
Smatra da se općenito premalo bavimo mentalnim zdravljem, kao i da se premalo bavimo psihičkom podrškom zdravstvenom osoblju.
"Morat ćemo poraditi na tome i mi kao struka, ali i institucije u zdravstvu. Morat ćemo potražiti mogućnost da se ljudi koji se osjete da su na rubu imaju kome javiti, da ih se ne osuđuje, da im se pruži podrška. Vani je to sasvim normalno, kod nas je sve stigmatizirano", zaključuje dr. Šmit.
Klinika: "Preminula je naša kolegica, izvrsna osoba i stručnjak"
Iz Klinike su nam potvrdili tužnu vijest.
"Tijekom noći 29./30. 11. 2020. g. preminula je naša kolegica, izvrsna osoba i stručnjak, vrijedna članica našeg kolektiva. Službene informacije o uzroku smrti nemamo", rekli su nam u utorak u odgovoru na upit.
Naglašavaju kako njihovi specijalizanti vrijedno rade te da je njihov angažman za vrijeme pandemije za svaku pohvalu.
"Pri tome, zbog malog broja infektologa i specijalizanata infektologije, te kontinuiranog rada s COVID bolesnicima cijelo vrijeme epidemije u Hrvatskoj, raspored rada u Klinici povremeno stvara dodatna opterećenja i specijalizantima i liječnicima infektolozima, medicinskim sestrama i ostalim djelatnicima u zdravstvu, a u pomoć po potrebi dolaze i kolege iz drugih ustanova, te su i dodatni pomoćni kadrovi drugih struka privremeno zaposleni", kažu.
"Cijelo vrijeme nosimo se sa situacijom najbolje što možemo, s obzirom na dostupan kadar u infektologiji. Razgovaramo sa specijalizantima i pokušavamo im olakšati koliko je to moguće", dodaju.
Ne ustručavajte se potražiti pomoć
Ako se vi ili netko vama blizak suočava s određenim psihološkim poteškoćama ili se jednostavno nalazite na životnom raskršću u potrazi da pravom odlukom nemojte se nikad ustručavati i pitati za pomoć i razgovor.
Donosimo vam nekoliko kontakata gdje možete porazgovarati s punim povjerenjem sa stručnjacima koji će vam sigurno pomoći:
Centar za krizna stanja i prevenciju suicida pri KBC-u Zagreb
Nazovite na telefon 01-2376-470 kad god vam zatreba pomoć od 0 do 24 sata, liječnici su uvijek spremni porazgovarati s vama i pomoći vam.
Hrabri telefon
Ako ste maloljetno dijete ili roditelj koji se suočava s različitim odgojnim izazovima, možete se obratiti stručnjacima na Hrabrom telefonu.
Ako ste dijete, nazovite na besplatni broj 116-111.
A broj Hrabrog telefona za mame i tate je 0800-0800. Linija je otvorena svakim radnim danom od 9 do 20 sati.
Psihološki centar TESA
Psihološki centar TESA je udruga koja već 25 godina daje besplatnu psihološku pomoć i podršku zdravom razvoju građana.
Nazovite na broj: 01/48 28 888 - radnim danom od 10 do 22 sata ili im se javite mailom za savjet: psiho.pomoc@tesa.hr