Nacionalni stožer civilne zaštite održao je konferenciju za medije na kojoj je Alemka Markotić objasnila kako je mogao nastati novi soj koronavirusa, ali i je li se on pojavio u Hrvatskoj.

Galerija


U posljednja 24 sata zabilježeno je 766 novih slučajeva zaraze, a preminulo je 80 osoba, objavio je Nacionalni stožer. Testirano je 4614 osoba. Među preminulima je najmlađi pacijent rođen 1986. godine. 

Vezani članci Zagrebački Trg bana Josipa Jelačića Zagrebački stožer traži popuštanje mjera: Žele da se kafićima dopusti rad i unutra, ponovno održavanje vjenčanja, sajmova i izložbi Izbori sve bliže, kampanja sve prljavija - 3 Rat plakatima za osvajanje glasača: ''Prljava kampanja je kada se iznose neistine, a u ovom slučaju...''

''Na 25. smo mjestu po incidenciji od 27, ispred nas su Litva i Luksemburg'', rekao je ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak.

Beroš otkrio koliko je novca potrošeno na epidemiju

Ministar zdravstva Vili Beroš rekao je da se nakon 300 dana epidemije treba sagledati sve što se dosad radilo. ''Postotak pozitivnih u testiranjima je manji od 30 posto. U Zagrebu imamo 114 novih bolesnika, a sve druge županije imaju ispod 100. Postoje i županije koje imaju svega jednog novozaraženog'', rekao je Beroš.

Osvrnuo se i na preopterećenost zdravstvenog sustava. ''Činjenica je da pojedine zdravstvene ustanove ostvaruju 74 posto izvršenih usluga. To je sjajan podatak jer znači da je jedan manji dio odgođen zbog epidemije'', kaže Beroš. 

''Upravo je u Ministarstvu zdravstva u tijeku razgovor s veledrogerijama glede dugovanja. Žao mi je što zbog ove obveze nisam tamo, ali moji tajnici su na razgovorima'', rekao je. Otkrio je da je dosad na testiranje za koronavirus potrošeno više od od 574 milijuna kuna, a koronakriza dosad je Hrvatsku koštala više od 927 milijuna i 444 tisuće kuna.

Markotić o novom soju korone

Alemka Markotić, ravnateljica Klinike za infektivne bolesti ''Dr. Fran Mihaljević'' u Zagrebu, govorila je o novom soju koronavirusa koji se pojavio u Velikoj Britaniji.

''Vidimo da se drugi val u Europi razlikuje po intenzitetu i broju oboljelih niti se može u većini zemalja objasniti različitim mjerama, već treba u obzir uzeti i virusne podtipove i mutacije koje se događaju u virusu'', rekla je.

Markotić je objasnila da je od listopada zabilježeno da je nekoliko sojeva karakterizirano s nekoliko mutacije u određenim područjima u Walesu i zapadnom Londonu.

''Počelo se analizirati za što bi te mutacije mogle biti odgovorne. Dosad se uspjelo vidjeti da je jedan dio odgovoran za brže vezivanje virusa za receptore. To brže i jače vezivanje moglo je posljedično dovesti do toga da se virus brže i učinkovitije širi'', objasnila je.

''Drugi značajan dio vidjeli smo u drugom valu kao određenu mutaciju koja bi mogla utjecati na imunološki sustav. Cijeli je niz mehanizama koji virusi pokušavaju napraviti da bi izbjegli adekvatan imunološki odgovor organizma. Jedna mutacija bi mogla biti odgovorna upravo za takvo nešto'', rekla je Markotić.

Kako su nastale mutacije?

Dodala je da ima sve više bolesnika s težim oblicima bolesti i težim upalama pluća. ''Čini se da to prelazi u jaku imunološku bolest gdje dolazi do oštećenja endotela, stanica koje oblažu sve naše krvne žile'', otkrila je Markotić.

''Vjerojatno su se te mutacije dogodile u nekoliko osoba čiji se imunološki sustav ne može adekvatno boriti s virusom i virus u tom organizmu ima više prostora. Duljim boravkom virusa u jednom organizmu i nemogućnošću imunološkog sustava da se izbori, postoji mogućnost da virus razvije određene mutacije koje mu omogućavaju da se dalje adaptira u organizmu. Moguće je da su se od tih osoba ili jedne osobe raširile te varijante virusa'', kaže Alemka Markotić. 

Markotić je dodala i da zasad ne postoje indicije da bi novi soj koronavirus mogao utjecati na učinkovitost cjepiva protiv COVID-a. ''Koliko će postojeći ili neki novi soj utjecati, onako kako se događaju promjene u virusima, tako će i proizvođači mijenjati stvari u cjepivu'', rekla je.

Novi soj i u Hrvatskoj?

Alemka Markotić otkrila je i da postoji mogućnost da je novi soj ranije stigao i u Hrvatsku.

''Kad vidimo kako je na području Varaždina snažno išla uzlazna linija, snažno iznad Hrvatske, nitko tko se razumije u viruse ne može se oteti dojmu da to ne može imati veze samo s određenim situacijama nepoštivanja mjera jer su slične situacije koje su postojale bile i u drugim područjima u Hrvatskoj, pa se ta brojka nije tako dizala'', objasnila je.

Na pitanje kada bi se točno moglo znati je li zaista novi soj u Hrvatskoj, Markotić je rekla da je to vrlo zahtjevan proces, no više informacija mogla bi imati na idućoj konferenciji za medije.

Načelnik Nacionalnog stožera Davor Božinović otkrio je da je ministar prometa Oleg Butković u dogovoru s Vladom i Stožerom privremeno obustavio promet iz Velike Britanije.

Nove mjere uoči blagdana

Božinović je objasnio da će se otok Pag epidemiološki tretirati kao jedna cjelina, s obzirom na to da su njegovi dijelovi podijeljeni između Zadarske i Ličko-senjske županije. ''Za ulazak u drugi dio Ličko-senjske županije trebat će propusnice, a isto vrijedi i u suprotnom smjeru'', rekao je.

Božinović je otkrio i da je prvog dana pokretanja sustava e-propusnica predano 10.848 zahtjeva, od kojih su neki već riješeni.

''Što se tiče pravoslavnog Božića, dogovoreno je da će se epidemiološki okvir definirati posebnom uputom u prvom tjednu siječnja ovisno o razvoju situacije i specifičnostima pravoslavne liturgije'', odgovorio je Božinović na pitanje pripremaju li se mjere za pravoslavne vjernike.

Božinović pozvao na strpljenje

''Poanta je da se strpimo, odluka bi trebala trajati do 8. siječnja. Svi koji znaju da je nešto stvarno nužno znaju i način na koji će Ravnateljstvo pristupiti njihovu zahtjevu. Nije poanta kako nešto izbjeći'', rekao je Božinović.

''Za sve poslove vrijedi ono što smo rekli - svi koji ne mogu dokazati opravdanost svojih zahtjeva trebali bi ostati u mjestima prebivališta. Ako postoji opravdan razlog, o kojemu ne možemo sad ovdje suditi dok ne vidimo o čemu se radi, o tome će Ravnateljstvo civilne zaštite donijeti odluku'', poručio je Božinović.

Božinović neće u crkvu

Na prethodnoj konferenciji za medije objavljeno je da se u crkvama na misama smije okupiti više od 25 ljudi zbog duhovnog mira koji je potreban vjernicima, a Alemka Markotić i Krunoslav Capak kazali su da će oni, unatoč apelima Stožera da se građani suzdrže od nepotrebnih ponašanja i okupljanja, otići na polnoćku. Božinović je danas kazao da on neće ići na misu.

Na pitanje zašto se jednoj skupini građana ne dopušta ništa, a vjernici pak smiju u crkvu, Božinović kaže da to nije isto. ''Uzmite praksu koja postoji svuda pa ćete vidjeti da su i druge zemlje taj problem riješile na sličan način'', zaključio je načelnik Stožera.

Capak je odgovorio i na pitanje zašto oni koji se bave sportskim klizanjem ne mogu trenirati, ali građani mogu rekreativno klizati. ''Mi smo dopustili da oni koji idu na natjecanja mogu trenirati, a jesu li među njima i klizači, ja to ne znam'', rekao je.

Plan cijepljenja

Kada je riječ o cijepljenju, Krunoslav Capak rekao je da će 27., 28. i 29. prosinca biti proglašeni danima cijepljenja protiv COVID-a u EU-u.

''U Hrvatsku će 26. prosinca biti upućeno 9750 doza cjepiva i bit će upućeni u Zavode za javno zdravstvo. Prema našem planu cijepljenja, prioritetna skupina su zdravstveni djelatnici koji rade s COVID oboljelima, korisnici i radnici domova za starije.

S ovom količinom ne možemo pokriti do kraja tu skupinu i ta će se prva tranša podijeliti i primarno će se cijepiti korisnici domova i dio djelatnika koji rade u Hitnoj pomoći i respiratornim centrima'', rekao je. Objasnio je da će se doze cjepiva podijeliti prema broju stanovnika županije, a nakon te prve skupine cijepit će se kronični bolesnici stariji od 65 godina.

''Nemamo ime osobe koja će se prva cijepiti, što ne znači da ga do cijepljenja nećemo imati'', otkrio je Krunoslav Capak.

Buknula zaraza u zadarskom Domu za starije i nemoćne

Ministar zdravstva Vili Beroš odgovarao je i na pitanje o stanju u zadarskom Domu za starije i nemoćne Sfinga u kojemu je buknula zaraza, a imaju samo jednog liječnika. Zaraženo je 160 korisnika, a čak 29 ih je preminulo.

''Što se tiče tog slučaja, dobili smo zahtjev županijskog stožera za zdravstvenim djelatnicima. Kada je riječ o organizaciji rada za domove za starije, ne mogu reći je li jedan liječnik nadležan za sve korisnike ili neki od korisnika imaju svog obiteljskog liječnika'', rekao je i potvrdio da je ''riječ o mjestu u kojemu se zaraza zaista proširila''.

Dodao je da su iz tog doma dobili zahtjev za jednom medicinskom sestrom i dvije njegovateljice. Otkrio je i da zasad nije poslana inspekcija Ministarstva zdravstva u dom Sfinga.