Klinička ispitivanja danas su važnija nego ikad, istražili smo zašto ih se u Hrvatskoj ne provodi dovoljno

Njih moraju proći svi lijekovi, a provode se na pacijentima kojima bi lijek mogao pomoći. No kod nas se takvih istraživanja ne provodi dovoljno.

Pročitajte i ovo JN.1 Dobro proučite! Ovih osam simptoma povezuje se s novom varijantom koronavirusa Umrle dvije osobe Veći skok novih slučajeva zaraze koronavirusom zabilježen u još jednoj susjednoj zemlji

Kako na COVID-19 djeluju već poznati lijekovi ili koliko će biti učinkovito novo cjepivo? Odgovore na ta pitanja daju klinička ispitivanja.

Trenutačno ih se provodi više od 1500, a u nekima je sudjelovala i naša Klinika za infektivne bolesti. Važan je to, ali i dugotrajan posao.

"Prvo je potrebno velik broj bolesnika uključiti, treba imati vrijeme praćenja. Bilo bi vrlo neozbiljno reći da se može ujesen očekivati apsolutno djelotvoran lijek ili cjepivo, što god", kazao je prof. dr. Stjepko Pleština, zamjenik ravnatelja KBC Zagreb.

Svi lijekovi koje smo ikada koristili ili ih koristimo - prolaze taj put. U prosjeku će od ispitivanja lijeka do njegove široke primjene proći 12 godina.

Manje od stotinu testiranja na godinu

Kod nas se provodi od 80 do 90 testiranja na godinu, najviše u KBC-u Zagreb.

"Aktualno je najveći broj istraživanja u području neurologije, posebice što se tiče multiple skleroze. A potom i zloćudne bolesti. Za razliku od ranije kad su ljudi imali rezervu prema tome, danas se rijetko dogodi da netko kaže 'ja neću'. Naravno, bolesnik u svakom trenutku može početi pa reći 'ja više neću'", objasnio je Pleština.

U prvim ispitivanjima sudjelovat će tek desetak pacijenata. Na taj način dostupni su im novi lijekovi i terapije kojih još nema na tržištu.

Iskustva tih pacijenata dobro zna Ivica Belina, član povjerenstva koje se i brine o njihovoj zaštiti.

"Imali smo, recimo, primjer za spinalnu mišićnu atrofiju, to je svima poznata tema, gdje je odobren lijek. U međuvremenu je bila klinička studija gdje se uključilo veći broj djece, što je u tom trenutku omogućilo dostupnost liječenja svima oboljelima", kazao je Ivica Belina iz Koalicije udruga u zdravstvu.

Nedostaje razmjena informacija

No broj istraživanja mogao bi biti i mnogo veći. Jedan je od problema što nedostaje razmjena informacija.

"Oni se sad smiju oglašavati samo u zdravstvenoj ustanovi u kojoj se ispitivanje provodi pa ljudi koji se tamo ne liječe nemaju informaciju, a nije još ustaljen način komunikacije između liječnika da bi jedni drugima upućivali pacijente", objasnio je Belina.

Od ispitivanja nemaju koristi samo pacijenti već i zdravstveni sustav jer sve troškove pokriva naručitelj ispitivanja. Tako primjerice Mađarska uprihodi oko 250 milijuna eura godišnje.

Za usporedbu - u Mađarskoj se provodi 5 posto ukupnih ispitivanja u Europi. U Hrvatskoj? Tek 1 posto.

Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr