EU parlament sutra o dodjeli 37 milijardi eura zemljama članicama za rješavanje krize, za Hrvatsku osigurano oko 1,16 milijardi eura

Svake godine države članice primaju novac iz europskih strukturnih i investicijskih fondova koji podupiru razvoj regija, ribarstva i socijalnih politika. Sredstva koja ostanu neiskorištena moraju vratiti u proračun EU-a sljedeće godine. Države članice trebaju vratiti skoro 8 milijardi eura neiskorištenih sredstava za 2019. pa Europska komisija predlaže da zadrže taj novac i iskoriste ga za nove projekte za ublažavanje posljedica krize nastale koronavirusom.

Pročitajte i ovo U Europskom parlamentu Stručnjak za zapadni Balkan: "Za Dodika i Vučića počeli su posljednji dani vlasti" Rezanje na sve strane Dvije važne sudske odluke za Trumpa: "Predsjednik ne može odbiti..."

Dio novca za projekte osiguravaju države članice, a ostatak je sufinanciran iz EU fondova. Dio koji se pokriva iz proračuna EU-a varira, a za projekte koji se odnose na manje razvijene regije financiranje EU-a može ići i do 85 posto ukupnog iznosa.

Novac koji države članice mogu zadržati omogućava veće pokrivanje njihovog dijela troškova, uz ostatak sredstava koji dobivaju iz proračuna EU-a. Komisija računa da bi taj iznos od 8 milijardi eura mogao biti dopunjen s oko 29 milijardi eura za sufinanciranje EU-a. Time dolazimo do ukupno 37 milijardi eura za ulaganja diljem EU-a.

Odgovor EU-a na #COVID19: Europski parlament sutra će glasati o dodjeli 37 milijardi eura iz strukturnih fondova zemljama članicama EU-a za rješavanje krize. #EuropljaniProtivCovid19
Više na https://t.co/pyGgeHx9rz pic.twitter.com/djqUYoNZJW

— Europski parlament | Ured u Hrvatskoj (@EP_Zagreb) March 25, 2020

Prema okvirnoj procjeni Komisije, Hrvatska bi iz proračuna EU-a mogla iskoristiti ukupno 1,16 milijardi eura, od čega 174 milijuna eura nepotrošenih sredstava pretfinanciranja.

Kod zatvaranja programa pod proračunom za 2014.-2020. trebat će vratiti 8 milijardi eura, što bi se moglo dogoditi oko 2025. godine.

Prijedlog Komisije objavljen je 13. ožujka, a moraju ga odobriti Parlament i Vijeće. Parlamentarni odbor za regionalni razvoj brzo je reagirao na prijedlog, a hitna procedura dozvoljava plenarno glasanje bez izvještaja ili uz usmeni izvještaj odgovornog odbora.

Na izvanrednoj plenarnoj sjednici Parlament glasa i o drugim mjerama za nošenje s krizom nastalom zbog koronavirusa, uključujući prijedlog kojim se državama članicama dozvoljava traženje pomoći iz Fonda solidarnosti EU-a u slučaju krize javnog zdravlja. Više o tome čitajte OVDJE.