Na današnji dan prije četiri mjeseca imali smo 69 zaraženih. Dosta bolje nego današnjih 98. Usporedbe radi, u svijetu je tada bilo tek nešto više od 183.000 oboljelih, a danas ih je gotovo 14 milijuna. U samo četiri mjeseca.
Pročitajte i ovo
To možda najbolje pokazuje koliko je ovaj virus zarazan. I kad smo sve pozatvarali, brojke su nam se kretale između 50 i 70 oboljelih uz povremene nešto veće skokove. Da bi tamo prema kraju travnja broj počeo padati i onda nam se početkom svibnja dogodilo ono nesretno žarište na Braču i iznenadni skok.
Nakon toga imamo konstantni pad, a pred kraj svibnja došli smo do nule i držali smo se dosta dobro malo više od dva tjedna. Opustili smo se, granice su bile otvorene i brojke su krenule rasti da bismo najgori dan imali sad u subotu.
Različiti simptomi
Sve to vrijeme slušali smo o različitim simptomima. Prvo je temperatura bila alarm za uzbunu, a sada to više nije tako. To je tako zato što o virusu učimo, što bi se reklo, u hodu.
Najčešći simptomi su - temperatura, suhi kašalj, grlobolja, kratak dah, otežano disanje i glavobolja. Onda su oboljeli uočili još gubitak mirisa i okusa. Pa su se pojavili i simptomi poput mučnine, povraćanja i proljeva. Kao simptom se pojavilo i tzv. ružičasto oko, odnosno konjuktivitis.
Ostavlja li virus posljedice na mozak - tek treba istražiti. Naime, britanski neurolozi su upozorili da su uočili kako virus ne uzrokuje štetu samo na plućima i dišnom sustavu, već da može izazvati teška oštećenja mozga i središnjeg živčanog sustava.
Bilo je pacijenata s moždanim udarima, ali i, što je iznenadilo, delirijem i psihozom. Neki pacijenti i nakon ozdravljenja imaju poteškoća s disanjem, osjećajem umora i slabosti. Kao posljedice navode se i fibroza pluća, ugrušci, oštećenja srca. Što se tiče delirija i psihoza potrebna su još dodatna istraživanja, ali - slučajeva ima.
Istraživanja cjepiva u tijeku
Što se cjepiva tiče imamo dva igrača, jednu američku biotehnološku kompaniju i Sveučilište u Oxfordu, koji su ostvarili najzapaženije rezultate. Na Oxfordu su cjepivo testirali na Makaki majmunima koji su po svojoj strukturi najbliži čovjeku.
Šest majmuna se cijepilo, drugi dio majmuna nije. Svi oni su kasnije bili izloženi velikoj količini koronavirusa. Na kraju se pokazalo da su majmuni koji nisu cijepljeni oboljeli i razvili simptome, a onih šestero koji su cijepljeni nisu. Dapače, i 28 dana poslije su bili zdravi i nisu pokazivali simptome COVID-a 19. Projekt je ušao u treću fazu testiranja, onu na ljudima da bi vidjeli kako djeluje. Dio u Britaniji, dio u Brazilu gdje je epidemija u punom zamahu.
Za točno 10 dana u tu ključnu fazu istraživanja kreće i jedna američka kompanija. Oni su pak cijepili volontere s tri različite doze - slabom, nešto jačom i najjačom. Dio njih u dva navrata. Oni koji su primili dvije doze, stvorili su antitijela koja mogu neutralizirati virus. I ono što je razveselilo znanstvenike, dosta dobru razinu antitijela.
Pojavile se nuspojave nakon cijepljenja
No, ono što muči dio struke jesu nuspojave. Dio sudionika koji su primili srednje jaku dozu cjepiva patili su od blagog umora, glavobolje, bolova u mišićima. A bilo je i onih koji su dobili temperaturu.
E sad je pitanje i koliko dugo bi nas ta cjepiva štitila, vidjeli smo da imunitet zaraženih traje puno kraće nego što se mislilo, svega nekoliko mjeseci. To znači da imamo utrku s vremenom. Najoptimističniji kažu da ćemo imati cjepivo do kraja godine, no dio struke ipak kaže da je vjerojatnije da ćemo ga imati iduće godine.
U igri su milijuni dolara. Dionice ove američke kompanije skočile su odmah po objavi da kreću u treću fazu ispitivanja. A treba riješiti i još jednu prepreku - kako proizvesti dovoljan broj doza u kratko vrijeme.
Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr
