Predsjednik uprave Podravke Zvonimir Mršić za Hufftington Post, koji ima milijune čitatelja diljem svijeta, napisao je komentar u kojem se pozabavio ulogom žena u upravljačim pozicijama. 'Težite uspjehu korporacije? Dozvolite ženama da vam pomognu' naslov je teksta kojeg supotpisuje Vedrana Jelušić Kašić, direktorica hrvatskog ureda Europske bane za obnovu i razvoj. A navode kako se u kontekstu globalnih ekonomskih izazova i dugoročnih trendova u biznisu redefinira i uloga budućih korporativnih lidera.
Pročitajte i ovo
Među ključnim temama u međunarodnoj poslovnoj zajednici tijekom prošle godine bilo je pojačavanje uloge žena na upravljačkim pozicijama. Ipak, unatoč pozornosti koju je tema dobila, napredak je bio spor, a stvarnost je i dalje prilično tmurna.
'Prema podacima koje je u prosincu objavio Catalyst, među kompanijama grupe S&P 500 žene zauzimaju svega 4,2 posto najviših upravljačkih pozicija (predsjednice uprave, direktorice kompanija), a u upravama ih je samo 12 posto. Slični su podaci objavljeni i u Deloitteovom globalnom istraživanju provedenom u 6.000 kompanija i 49 zemalja svijeta. U Hrvatskoj, prema podacima iz studenog, 16 posto žena uspijeva doći do mjesta u upravama kompanija. Prema svemu, čini se da u poslovnoj areni još uvijek postoji osnovno nerazumijevanje vezano za mogućnost napredovanja i provedbu principa spolne ravnopravnosti', stoji u tekstu.
One su najmoćnije žene u hrvatskom biznisu
'Postoje brojni razlozi zbog kojih su ovi podaci zabrinjavajući te naglašavaju stalnu potrebu isticanja ekonomskih prednosti jačeg uključivanja žena u upravljačke strukture. Prije svega, ako značajan dio stanovništva nije u potpunosti gospodarski angažiran to predstavlja gubitak najvrjednijeg potencijala - ljudskog kapitala. Preko 50 posto fakultetski obrazovanih čine žene koje postižu vrhunske rezultate u poslovnim školama širom svijeta. Žene u najvećoj mjeri donose odluke o troškovima kućanstva i ulaganjima. Raznoliko i uravnoteženo korporativno upravljanje je učinkovitije i inovativnije što je dodatni argument za odustajanje od tradicionalnog, anakronog modela upravljanja s muškarcima u središtu. Međutim, žene su i dalje suočene s borbom protiv 'staklenog stropa' koji ih priječi u uspinjanju korporativnom ljestvicom', navodi se.
Također, autori pišu da će prema istraživanju MSCI-a tek 2027. žene doći do udjela od 30 posto mjesta u upravama zbog čega se postavlja pitanje što se može učiniti da se napredak ubrza.
Jedan od načina - zakonodavna intervencija
Jedan od načina, barem kada su u pitanju primjeri iz Europe, je zakonodavna intervencija. Norveška je 2003. godine bila prva zemlja u svijetu koja je propisala žensku kvotu kojom je zatražila od tvrtki da povećaju udio žena u upravama na 40 posto. Slijedile su je Francuska, Nizozemska, Belgija i Italija. U tri godine, od 2010. do 2013., postignut je značajan napredak u pogledu ravnopravnosti spolova u 22 od 28 zemalja članica EU-a. Najveći pomak napravile su Francuska, Nizozemska i Njemačka. Najbolje rezultate danas ima Norveška u kojoj u upravama kompanija koje kotiraju na norveškoj burzi žene imaju više od 35 posto mjesta što pokazuje da politika može biti uspješan alat.
No, kako se navodi u tekstu, zakonodavna intervencija nije dovoljna te je iznimno važno da kompanije unutar sebe spoznaju prednosti pojačanog angažiranja žena na upravljačkim pozicijama. Za takav smjer razvoja postoje čvrsti financijski razlozi. Pokazalo se da kompanije koje imaju uravnoteženiju zastupljenost žena u upravama imaju i bolje rezultate o čemu govore i podaci prikupljeni u 1.643 tvrtke.
'Žene kontinuirano ruše stereotipe i zauzimaju vodeće pozicije u društvu, biznisu i politici i došlo je vrijeme da korporacije bez zadrške podrže i provedu principe ravnopravnosti spolova na najvišim upravljačkim razinama -- trošenje talenta i mogućnosti koje izviru iz ravnopravne zastupljenosti spolova luksuz je koji si kompanije i gospodarstva više ne mogu priuštiti', zaključak je. Cijeli komentar pročitajte na Hufftington Postu.
