Ta su sredstva dio od 50 milijuna kuna osiguranih u ovogodišnjem Državnom proračunu, a isto toliko godišnje je i u projekcijama za 2014. i 2015. Ostatak ovogodišnjega proračunskog novca od oko 41,6 milijuna kuna do sredine srpnja bit će raspoređen na sedam javnih sveučilišta.
Ovakvim modelom financiranja znanstvene djelatnosti nastavlja se proces prijelaza s modela državnog upravljanja na model državnog nadziranja sustava znanosti čime ministarstvo promovira novi koncept kojemu je cilj da Hrvatska bude na razini europske istraživačke znanstvene zajednice, rekao je ministar Jovanović.
>> Znanstveni istraživači javite se! Čeka vas 7 milijuna eura stipendija
Izdvajanje od samo 0,75 BDP-a za znanost je malo, ocijenio je te dodao da je cilj Ministarstva da i s ovakvim načinom financiranja taj postotak do 2020. poveća na 1,4 posto BDP-a.
Postoji samo jedna znanost i to međunarodno prepoznata, a ako to nije, onda nam takva znanost i ne treba, rekao je Jovanović ističući kako će novi način financiranja pridonijeti da znanstvene ustanove budu autonomne i da im se ministarstvo neće miješati u odluke koje će projekte razvijati.
Ovakvo trogodišnje financiranje znanstvenim institucijama pruža i sigurnost da započeto mogu i dovršiti, zaključio je ministar.
Njegov pomoćnik za znanost Saša Zelenika rekao je kako nije bilo jednostavno doći do suglasja i odlučiti što i s koliko novca financirati, no da se kroz razmjenu mišljenja i dijalogom došlo do rješenja. Kriza je i prilika da se vidi koji su modeli potrošeni i što treba promijeniti, a tim više što ćemo se od sada još više morati mjeriti s drugima koji imaju mnogo više novca, rekao je Zelenika.
Nerazumnim je ocijenio stavove kojima se pokušavaju stvoriti podjele na znanost koja je bitna i onu koja to nije. Sva su područja važna, i germanistika i fizika, ali i zaštita na radu. Hrvatski pravopis koji je godinama bio neuređen, ovih će dana biti uređen, zaključio je Zelenika.
Ravnatelj Instituta 'Ruđer Bošković' Tome Antičić ocijenio je da novi model financiranja pridonosi transparentnosti trošenja proračunskoga novca i da je na istitucijama da dodijeljena sredstva usmjere na najbolje projekte.
Da je novi model financiranja dobar u izjavi složio se i ravnatelj Hrvatskog geološkog instituta Josip Halamić, no istaknuo je da problem predstavlja to što 280 tisuća kuna koje su dobili neće biti dovoljno za njihov rad.
Mi smo specifična djelatnost jer se, primjerice, izrada geoloških karata, koje su baza za osiguravanje energetskog potencijala (istraživanje energetskih i neenergetskih mineralnih sirovina), za sprječavanje geohazarda, za gradnju hidroenergetskih objekata, cesta, istraživanje i zaštitu pitkih voda itd., ne vrednuju kao znanost, pa smo samim time dobili i manje novca, rekao je Halamić. Nažalost nismo postigli dogovor da se i te karte vrednuju kao znanstveni radovi pa ćemo novac za njihovu izradu morati tražiti na drugim mjestima, a karta za jedan četvorni kilometar iznosi pet-šest tisuća kuna, dodao je.
Među današnjim potpisnicima najviše je, oko 3,2 milijuna kuna, dobio Institut 'Ruđer Bošković', a najmanje Institut za javne financije - 29 tisuća kuna. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
-
Drama u ČeškojPucnjava u gradskoj vijećnici: Dvoje mrtvih, poznat mogući motiv napada
-
Pošta priznala problemKupci platforme koju Hrvati obožavaju očajni - vratili pakete, novca nema: "Čekam 50 dana, prebacuju odgovornost..."
-
Pogledajte snimkeVIDEO Nesvakidašnji prizori uznemirili ljude kod Čazme i u Zagrebu: "Majka je rekla da izađem iz kuće jer nešto takvo još nisam vidjela"
