Nakon što su ga odlučili pogubiti, Isusa su okrunili trnovitom krunom i na rame mu stavili veliki drveni križ. Na putu do brda na kojem su ga razapeli, Isus je trpio velike muke kojih se kršćani spominju na Veliki petak.
Pročitajte i ovo
IMAŠ PRAVO, OSTVARI GA
Iako je Uskrs neradni dan, neke trgovine zakonski mogu raditi i na taj blagdan, provjerite o čemu je riječ
'Uskrs pobjeđuje svako beznađe'
Bozanić: Ne gajimo ispraznu nadu da će nam netko drugi čudesno riješiti probleme
PRITVOREN U REMETINCU
Otkriveno tko je zastupnik čiji je sin uhićen zbog pokušaja iznude
Dug za drogu?
Uhićen sin saborskog zastupnika! On i još dvojica pretukli članove jedne obitelji, završili su u bolnici
Uspjeh mladog poljoprivrednika
Napustio pšenicu i pronašao dobitnu kulturu: "Potencijal po hektaru je do 3000 eura"
Kada je umro na križu, Isusovo mrtvo tijelo položeno je u grob na čiji je ulaz položen veliki kamen, a trećeg dana od smrti, prema Novom zavjetu, on je uskrsnuo, kako je i navijestio. Prve su ga uskrsnulog vidjele Marija Magdalena i još jedna sljedbenica, a nakon toga se ukazao i dvojici svojih učenika.
>> Evo nekoliko stvari koje možda niste znali o Uskrsu
>> Što ako vam ponestane boje za pisanice?
Koja je simbolika i značenje Isusove smrti na križu i uskrsnuća? Prema kršćanskom vjerovanju Isus je došao svojom smrću i uskrsnućem spasiti čitav svijet. Na križu je umro kako bi sve ljude otkupio od grijeha, a kršćanska vjera temelji se upravo na uskrsnuću Isusa Krista.
Poruka Uskrsa je da je ljubav pobijedila smrt i tu je razlog slavlja ovih dana - Isus je živ, glasi poruka. Svojom smrću, prema kršćanskom vjerovanju, Isus je otkupio grijehe ljudi, a svojim uskrsnućem je raskinuo lance smrti, čime je život pobijedio smrt.
U ranokršćansko doba Uskrs se slavio svake nedjelje, a od 2. stoljeća slavi se jedanput godišnje nakon prvoga proljetnog punog mjeseca, između 21. ožujka i 25. travnja.
Uskrs se slavi još od apostolskih vremena, a vuče podrijetlo u židovskom blagdanu Pesahu, odnosno Pashi. Dok su Židovi slavili čudesna Božja djela, koja je pokazao i izlaskom Izraelaca iz egipatskoga ropstva, kršćanska se vjera usredotočuje na Isusovo Uskrsnuće, prijelaz iz smrti u život.
Još su najranije kršćanske zajednice, po uzoru na pashalno bogoslužje, provodile uskrsnu noć u bdijenju, čitanju biblijskih tekstova i molitvama u očekivanju ponovnoga dolaska Gospodnjega.
Najveći kršćanski blagdan slavi se tri dana, počinje večerom Gospodnjom na Veliki četvrtak, preko Velikog petka i Velike subote, a vrhunac slavlja čini bdijenje noć uoči Uskrsa. Priprema za Uskrs je četrdesetodnevni post što počinje na Pepelnicu kao vrijeme sjećanja na krsna obećanja i pokore.
Uskrs je pomičan blagdan, utemeljen na lunarnom kalendaru sličnom, ali ne identičnom, hebrejskom kalendaru - u zapadnome kršćanstvu Uskrs uvijek dolazi na nedjelju između 22. ožujka i 25. travnja, a u istočnome kršćanstvu između 4. travnja i 8. svibnja.