'Zbog krize u eurozoni rast će kamate na kredite u Hrvatskoj'

I poslije krize za Hrvatsku opet kriza. Taman su bankari malo po malo počeli spuštati kamatne stope no dužnička kriza u Eurozoni taj trend definitivno zaustavlja. Štoviše iz HNB-a najavljuju da će u Hrvatskoj kamate na kredite rasti zbog sve više cijene bankarskog novca za posuđivanje diljem Europe.

Pročitajte i ovo Ulazak u eurozonu Što s kreditima u kunama kad pređemo na euro? Stručnjaci objašnjavaju hoće li rasti kamatne stope PONUDA I POTRAŽNJA NOVCA Marić o inflaciji i rastu kamatnih stopa: "Najave postoje da bi trebale ići gore"

Takav scenarij predvidio je viceguverner HNB-a Davor Holjevac ocijenivši kako je izvjesno da će kamate rasti ako se banke ne odreknu dijela marže. Iz Erste banke su poručili da oni u ovom trenutku ne planiraju podizanje kamatnih stopa.

Iz Zagrebačke banke su poručili da trenutno prate stanje na tržištu te da će sukladno tome donositi daljnje odluke o kretanju kamatnih stopa. Iz Erste banke također podsjećaju da su kamate promjenjiva varijabla no za sada ih neće dizati.

Za sada, banke ne planiraju podizanje kamata

'Erste banka u ovom trenutku ne planira nikakvo podizanje kamatnih stopa. Naravno kamatna stopa je tržišna kategorija i u nekom dugoročnom razdoblju njezino će kretanje ovisiti o mnogim drugim čimbenicima uključujući i neke modalitete rješavanja dužničke krize u Eurozoni', rekao je Dario Grbić, direktor službe komunikacija Erste banke.

No ipak su podsjetili da je kamatna stopa tržišna kategorija i da u dugoročnom razdoblju na njezino kretanje može utjecati i način rješavanja dužničke krize u Eurozoni. Iz HNB tvrde da će zbog krize porasti cijena zaduživanja u Hrvatskoj.

'Što će se nakon toga odraziti na povećane pasivne kamatne stope i u zemlji koje će plaćati banke ali nažalost, onda ako se banke ne odreknu svoje marže i na veće aktivne kamatne stope na kredite koje će netko uzeti', rekao je viceguverner HNB-a Davor Holjevac. 

Dužničku krizu prate i katastrofični komentari da bi moglo doći i do sloma eura ili pak pada njegove vrijednosti. Ekonomski stručnjaci odbacuju takve ekstremne scenarije i poručuju da građani koji štede u eurima ne moraju brinuti.

Kako će se dužnička kriza odraziti na kretanje krhkog gospodarskog rasta u Hrvatskoj tek treba vidjeti. Ali s obzirom da je oporavak u Hrvatskoj bio povučen oporavkom Europe optimizam nažalost trenutno nije realna opcija.