Veliko duhovno, filozofsko i kulturološko otkriće u Splitu, neprocjenjive materijalne vrijednosti. U prašini franjevačkog samostana pronađene su zaboravljene knjige oca hrvatske književnosti Marka Marulića.

Galerija Crteži iz zaboravljenih knjiga Marka Marulića (Foto: Dnevnik.hr) - 1 Crteži iz zaboravljenih knjiga Marka Marulića (Foto: Dnevnik.hr) - 2 Crteži iz zaboravljenih knjiga Marka Marulića (Foto: Dnevnik.hr) - 3 +2 Prof. teologije fra Bernardin Škunca (Foto: Dnevnik.hr)

Veliko pospremanje knjižnice samostana Svetog Ante, umjesto smeća, izbacilo je otkriće - 30 Marulićevih knjiga.

Vezani članci Sajam Interliber Otkazan još jedan festival knjiga: Prošle godine je preskočen zbog koronavirusa, a sada je opet pod upitnikom LGBT zastava, ilustracija Zabranjeno 200 metara od škole i crkve: Orban ograničio prodaju knjiga za djecu koja govore o homoseksualnosti

''Među knjigama koje su bile tamo, prebacujući ih ovamo, otkrili smo da su neke od njih iz Marulićeve privatne biblioteke'', rekao je fra Bernardin Škunca.

Dragocjeni evanđelistar je njegova moralistička rasprava, nastala u 16. stoljeću. U djelu se govori o moralnim dužnostima kakva se očekuju od jednog kršćanina. Vjera, nada i ljubav. Ostalih 29 knjiga nije napisao, nego čitao.

Njegova biblioteka imala je više od 200 tiskanih knjiga odnosno inkunabula. Knjige tiskane Gutenbergovim strojem prije 1500. godine tako se zovu. I to su najdragocjenije knjige koje u knjižničarstvu postoje.

''Imamo i njegove glose marginalis, ili bočne bilješke'', objasnio je fra Škunca.

Marulićevo pero voljelo je medicinu. ''Bilježio je ono što je smatrao važnim, što želi naglasiti'', kazao je fra Škunca.

Pisao je o teškim turskim ratovima. Ostala je njegova Molitva suprotiva Turkom. Napravio je i crtež Turčina bojovnika. Njegova slikarska manira pokazuje i zvonik Svetog Duje kojemu je tad počela gradnja i za koji je on darovao popriličnu svotu.

I jako poticao građane da dođe do gradnje tog zvonika. Marulić je pisao na latinskom, ali je za sestrinu ljubav koja je bila redovnica i nije znala latinski, kasnije počeo pisati na hrvatskom.

Njegova djela prevodila su se na sve europske jezike. Cijenili su ga i katolici i protestanti.

Ali što je najveća zasluga Marulićeva? Prevodio je s latinskog na hrvatski, a za neke latinske riječi nisu postojale hrvatske, on ih je stvarao. Stvarao je hrvatski književni jezik.

Sada je pak na prstima paleografa odnosno poznavatelja starih rukopisa, povjesničara i jezikoslovaca, ali i na svijesti običnog čovjeka da vrednuje oca hrvatske književnosti.
 

Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr
 

Još brže do svakodnevnih vijesti prilagođenih tebi. PREUZMI novu Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju