Zašto ljudi vjeruju nekoj polupismenoj anonimnoj osobi iza lažnog profila, a ne znanstvenicima, liječnicima ili novinarima. Cjepivo je bez sumnje izum koji je kroz povijest spasio najviše ljudskih života. Ali, onih koji nisu vjerovali u njega oduvijek je bilo. Svi su po društvenim mrežama dijelili istinu o kojoj mainstream mediji šute, nešto što se pokušava zataškati.
Pročitajte i ovo
"Velika je frka na COVID odjelu u Rijeci. Cijepili su Pfizerom tri sestre i sve su dobile atrofiju mišića i ukočilo im se pol lica. Izgleda dosta teško stanje. Sad se jako trude to zataškati. Već pred dva tjedna su došle prve doze. Frend mi je javio, jer mu je frendica baš tamo na covidu i svima je zabranjeno išta reći, tako da su svi u strahu sad da ne izgube posao“. Sve se to odvija u trenutku, stoji u poruci, dok u Hrvatsku još službeno nije stiglo cjepivo.
Usred noći uz rotirke i naoružanje Krunoslav Capak je preuzeo kutiju s cjepivima, a potom i sjeo na nju samo da zabavi naciju. No zapravo u nekoj drugoj stvarnosti cijepljenje je u Hrvatskoj počelo puno prije sudeći po poruci.
Povratak u stvarnost života
Ali da ipak malo svi zastanemo pa razmislimo prije nego stisnemo like ili share? Nemojmo se zavaravati, nismo ni toliko moćni, ni financijski utjecajni da bi dobili cjepivo preko reda. Cjepivo je stiglo baš onda kada je Capak sjeo na kutiju, baš onda kada su svi mediji to prenijeli, a ne tjednima prije kako stoji u poruci. A medicinske sestre sa navodnom atrofijom mišića kojima se ukočilo pola lica postoje.
"Nemamo paralizu lica, ni atrofiju mišića. Nema nikakvih posljedica, nije bilo nikakvih nuspojava. Normalno standardno što se osjeća nekakva mala bol na ubodnom mjestu i lagano oticanje. Drugih posljedica nije bilo“, rekla nam je sestra Stela Gašparuš.
Izgleda da frend od ranije koji je navodno pisao poruku nema pojma ni o medicini. "Za atrofiju treba vremena, to je propadanje mišića, zapravo mišić ne može preko noći propasti, za to zaista treba određeno vrijeme i nemoguće da se to desi tako brzo“, rekla nam je pomoćnica ravnatelja Snježana Juričić.
Moguće je. Društvene mreže nisu i ne mogu biti relevantan izvor informacija. A ipak su postale. "Cjepiva imaju nuspojava, to je jasno kao dan. Oko 60 do 80 posto cijepljenih će imati nešto od sljedećeg: blago ili taj dan malo jaču bol na mjestu, može doći do otekline, nekome će oteći limfni čvorovi“, potvrdio je farmakolog Vlatko Trkulja.
Nuspojave nosi svaki lijek…
Temperatura, osjećaj mučnine, povraćanje, slabost. Ali to su sve uobičajene reakcije na cjepivo pa tako i na ono od primjerice gripe koje je za ovu zimsku sezonu planulo. Do sada se protiv COVID-a 19 cijepilo 34.553 ljudi. Prijavljena je 81 nuspojava. I sve spadaju u lakše. Prijavljen je i jedan slučaj koji bi potencijalno mogao biti teža nuspojava, no tek se istražuje je li cjepivo uzrok tome.
Najteža reakcija je takozvani anafilaktički šok. Obično se događa teškim alergičarima koji moraju inače u životu sa sobom nositi injekciju adrenalina jer u šok mogu pasti od uboda pčele ili pak od kikirikija.
"Može se desiti da otiče lice, problem je ako počne oticat i poklopac na ulasku u dušnik, ako se počnu stiskat bronhiji. Sveukupno što se vidjelo neki dan u Americi mislim da je na tri milijuna bilo desetak nešto žešćih ranih reakcija. U pokusima nije bilo nijedne“, tvrdi Trkulja.
A svaka se nuspojava bilježi upravo kako bi se kontroliralo cjepivo. Ne zato što se ne zna od čega je smućkano, već zato što je to protokol zbog kojeg kada kupimo lijek bez recepta u kutijici imamo cijelu plahtu mogućih utvrđenih rizika. "Nema unutra nikakvih toksičnih supstanci koje bi mogle oštetiti zdravlje“, potvrdila je i Andreja Ambriović Ristov sa Ruđera.
"Kancerogene tvari? Ma da, i burek s mesom je u cjepivu“
Ali na društvenim mrežama to nije tako već nas svi lažu. I bez veze se cijepe pred kamerama samo da nam mažu oči. Naime na dva portala su izašle dvije slike, na jednoj ministar Božinović prima cjepivo u desnu ruku, a na drugom u lijevu. Ali jasno je da se radi o istoj slici, samo je zrcalna poput one koju smo mi zakrenuli u videu.
Ali koliko je nemoguća ta teorija, toliko je i ona o sastavu cjepiva. Po društvenim mrežama su nabrojani mnogi kancerogeni i toksični spojevi poput formaldehida, ali i još puno toga poput pluća, abortiranih fetusa i štetnih bakterija. "Je, ima i komadića bureka s mesom. Ma to su budalaštine“, odbacio je teorije Trkulja.
"To ne stoji. Ne cijepimo protiv e-coli pa onda unutra nije e-coli. Možda oni koji su to napisali znaju da na početku koristimo i e-coli za kloniranje, ali nakon toga pročišćavamo. To je kao da kažete da u nekakvom prehrambenom proizvodu ima ostataka zemlje zato što je mrkva rasla u zemlji, dakle jednostavno to nije točno“, potvrdila je Ristov.
Što zasad znamo o cjepivu?
Prvi korak u stvaranju cjepiva je bio trenutak kada su kineski znanstvenici početkom siječnja prošle godine, dok smo mi raspravljali o neradnoj nedjelji i predsjedničkim izborima, rastavili virus na sitne detalje i sve informacije podijelili sa znanstvenicima diljem svijeta.
Bez tog koraka ne bi bilo moguće stvaranje cjepiva. Imamo različita cjepiva različitih proizvođača, no zapravo samo dva tipa cjepiva. Imamo takozvana mRNA cjepiva kao što su Pfizer i Moderna, te vektorska adenovirusna cjepiva poput Astrazeneke odnosno Oxfordskog.
Cjepiva imaju zajedničku karakteristiku, da prvo ne sadrže virus, već sadrže pojednostavljeno rečeno samo komadić sastavnog dijela virusa koji nije zarazan, ali potiče naše tijelo na stvaranje zaštite od bolesti tvrdi Ristov. Nasljedni podaci su kod nekih virusa kao kod ovog zapisani u RNK odnosno ribonukleinskoj kiselini.
Mala molekula nosi informacije o virusu pa se zato i zove glasnička RNA. I nju su znanstvenici uspjeli sintetički napraviti u laboratoriju s podacima o virusu. Ona je ključna kako bi potaknula naš imunološki sustav. I još ima drugih sastojaka poput natrijevog klorida odnosno kuhinjske soli i glukoze kako bi kada dospije u naš organizam imala isti PH poput njega.
Ukratko, uzmemo cjepivo, virus progutaju naše stanice koje nas štite od virusa, stvore protein koji mu je protuteža te nas tako štite od istoga. "Prije će ti se genski kod promijeniti od cvićeka zagorskog nego od ovoga“, objašnjava Trkuja. Protein također, poput virusa, nestaje za nekoliko dana, koliko mu je životni vijek. Organizam pamti virus te ubuduće stvara protutijela.
I druga je metoda dobro poznata
Taj princip se koristi već petnaestak godina u liječenju raznih bolesti poput karcinoma, u liječenju intravenozno željezom. A ni mehanizam druge vrste cjepiva, vektorski adenovirusni, nije nepoznat. "Mi imamo lijepih trideset godina iskustava s virusnim vektorima općenito, a posebno adenovirusnim vektorima. I puno je kliničkih pokusa koji su već napravljeni, znamo da su sigurni“, kazala je Ristov.
Ti adenovirusi se umnažaju na stanicama koje imaju embrionalno podrijetlo, ali se pročišćavaju. I taj adenovirus se ne može razmnožavati niti se upisati u naš genom. Stoga se s pravom možemo zapitati kome je uopće palo na pamet da će nas cjepivo genski promijeniti.
"Prvo neinformiranost, ali ono što je sigurno da su se adenovirusi koristili u genskoj terapiji tumora gdje nam je cilj pomoći organizmu da se bori protiv tumora, a ne unijeti u naš genom. Dakle, to je jednostavno posljedica da par članaka koje pročitate na internetu vam se čini da sve razumijete“, dodala je Ristov.
Cjepivo je testirano, EU čak jamči za njega
Odmah se našao novac za razvoj cjepiva. Uložile su i države i farmaceutske kompanije. Farmakolog nam kaže kako i teza da je cjepivo izumljeno prebrzo pada u vodu. Svako otkriće i svaka faza od one na papiru do bilo kakvih pokusa komunicirala se direktno između proizvođača i regulatornih agencija koje pokuse odobravaju što jako ubrzava stvar.
I to da bi se uopće došlo do pokusa na ljudima. A svako cjepivo je nastalo kliničkim ispitivanjem na pedesetak tisuća ljudi po cjepivu. U kliničkim ispitivanjima nisu sudjelovala djeca ni trudnice i dok se to ne ispita neće se moći cijepiti.
Ispitivanja su trajala gotovo godinu dana. Ni jedan korak nije preskočen kao što se sugerira po internetu. Jednako kao što se sugerira da je EU amnestirala proizvođače od odgovornosti, što nije točno. Odgovornost je zajednička Europske unije i distributera.
Zašto bi nas itko čipirao?
I na kraju čipiranje. Argument je slika navodnih volontera u kliničkim ispitivanjima cjepiva. Slika je iz 2019. Kada pokusa nije ni bilo. "To je stvarno nemoguće. Zašto bi nas netko išao čipirati? Da sazna da idem svaki dan na posao“, jako se nasmijala Ristov.
Od početka pandemije trubimo kako ne znamo ništa o virusu. Da, vidimo da napada i uništava razne organe i da nema pravila kod koga će kako. Ali to ne znači ništa za izradu cjepiva koji nije lijek već zaštita. Jer znamo njegov genetski kod i kako stvoriti antitijela. "Da, to je ono strah što će nam se desit za pet godina, hoćemo li postat neplodni, počet će nam nosevi otpadat, uške i što će biti“, šali se Trkulja.
Prema svim medicinskim iskustvima u posljednjih trideset godina kako se primjenjuju mehanizmi na kojima počivaju ova cjepiva ne postoji vjerojatnost da bi se takvo što moglo dogoditi.
Emisiju gledajte četvrtkom od 22:15 na Novoj TV, a više o pričama iz Provjerenog saznajte na novatv.hr/provjereno
Propustili ste emisiju? Pogledajte je besplatno na novatv.hr
