Do sada ove sezone europska skijališta posjetilo je 250.000 Hrvata. Većina skijaša danas ne završava školu skijanja, statistike kažu da se voze prosječnom brzinom između 40 i 60, neki čak i 80 km/h, a samo 10 posto njih nosi kacigu
Pročitajte i ovo
Europska skijališta zakonom su propisala upotrebu kaciga za djecu do 14 godina, no pri padovima koji nastaju dok skijaši jure i 80 km/h, ni kaciga neće biti od veće pomoći, saznala je novinarka Provjerenog. Nastupila je nova era skijanja; skijanje po umjetnom snijegu je znatno brže tako da su i ozljede znatno teže.
Iz razloga što su dobro zaštićena pancericom, stopala ne stradavaju, no zato danak plaćaju koljena, a zbog velikih rotacijskih sila dolazi do ozljeda ligamenata. Borderima, koji prema statistikama u nesrećama sudjeluju dvostruko češće, stradavaju gornji ekstremiteti. Najčešći su lomovi šake, palčane kosti, no ima dosta ozljeda kralježnice.
Istraživanja talijanskog istituta 'Instituto Superiore della Sanita' pokazuju kako je postotak nesreća na skijalištima u zadnjih 8 godina porastao sa 16 na 24 posto. Glavni akteri većine nesreća su bili istočnoeuropski skijaši, odnosno skijaši iz Rusije i bivših zemalja Sovjetskog saveza te skandinavskih zemalja. I Hrvati spadaju u skupinu nacija koje divljaju po stazama, a poznati su po ljubavi prema čašici.
Uz alkohol, većem broju nesreća kumuje i nedolično ponašanje na stazama te sve veći broj skijaša na istim kapacitetima skijalištima. Tako se u Italiji svake godine na skijalištima ozlijedi 35.000 ljudi, a u Austriji 50.000. Trećina nesreća dogodi se vikendom između 11 i 13 sati, a u Italiji njih 40 završi smrtnim ishodom.
