Pročitajte i ovo
Mladi arhitekt Veljko Armano Linta pola godine bezuspješno je tražio posao. Prijavio se u program samozapošljavanja zavoda za zapošljavanje i sada projektira školu u dalekoj Indiji. 'Od tada do danas je prošlo jako puno toga u poslovnom smislu, jako puno toga sam naučio, i svaka tri mjeseca sam morao slati izvješće Zavodu za zapošljavanje da vide da sam živ i da uplaćujem plaće', kazao je Veljko.
Novca za ugovaranje novih poticaja u ovoj godini Zavod više nema. Do studenog je na poticanje zapošljavanja potrošen 521 milijun kuna. Posao je dobilo 47.920 nezaposlenih. Ministarstvo rada nada se će u skorom rebalansu proračuna dobiti još novca za poticanje zapošljavanja u ovoj godini. Ako se to i dogodi, liste na burzi rada trebale bi biti kraće.
>> Eurostat: Hrvatska TREĆA po nezaposlenosti u EU
Mjere najviše koriste mladi nezaposleni. Stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa, popularno nazvano mjera 1.600 kuna, ima više od 17 .000 korisnika. Javni radovi imaju 14.000, mjere zapošljavanja i usavršavanja gotovo 9.000, a samozapošljavanja više od 5.000 korisnika.
Svaki drugi radnik mlađi od 25 godina u hrvatskoj je nezaposlen. U Uniji lošije je samo u Grčkoj i Španjolskoj. U pripremi je zato i mjera za nezaposlene gimnazijalce. 'Oni se u ovom trenutku nalaze u malom vakuumu, pripremani su za nastavak obrazovanja, neki su se našli na tržištu rada a da nisu završili fakultete. U svakom slučaju, podršku od Zavoda kroz mjere aktivne politike će značajnije dobiti u sljedećoj godini', kazala je Kristina Alerić iz HZZ-a.
Prijavljeni su i projekti zapošljavanja koji bi Zavodu trebali osigurati 17 milijuna eura za poticaje. Ako se sve planirano i ostvari, mladi će imati više izgleda da poput Veljka napokon dobiju priliku za rad.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
