Krško u Sloveniji i Cernavoda u Rumunjskoj imaju nuklearne elektrane, a grad Zagreb se uključio u projekt zbog blizine NE Krško kako bi se ojačala suradnja u razmjeni informacija i dobrih praksi u sanaciji te zaštiti građana jer su, kako je rečeno, gradovi prvi koji moraju rasporediti svoje snage i resurse sukladno planu za nuklearne ili radiološke nesreće.
Pročitajte i ovo
>> 'Nuklearka Krško je smeće od reaktora'
Pročelnik zagrebačkog Ureda za upravljanje u hitnim situacijama Pavle Kalinić rekao je kako je glavna zadaća projekta unaprjeđenje pripravnosti sustava zaštite i spašavanja, priprema stanovništva za slučaj nuklearne nesreće i jačanje međunarodne suradnje u zaštiti i spašavanju na regionalnoj i lokalnoj razini.
Projekt će se, rekao je, provoditi kroz brojna predavanja, vježbe i aktivnosti do 31. prosinca 2013. i u njemu će sudjelovati devet različitih uprava, agencija, zavoda i udruga. Vrijednost projekta kojeg financira EU je 526 tisuća eura, a Zagreb će od tog iznosa dobiti 143 tisuće eura.
Ne možemo predvidjeti nesreću, ali možemo kao odgovorni ljudi pripremati i organizirati se tako da u slučaju potrebe reagiramo na vrijeme i spasimo sugrađane, kazao je zagrebački gradonačelnik Bandić dodajući kako je zadovoljan da Zagreba sudjeluje u tom projektu.
Slovenski ministar zaštite okoliša Franc Bogovič ocijenio je da je projekt prilika da se sadašnja pripravnost u slučaju nuklearne nesreće još nadogradi. Koordinator projekta Vitja Gričar rekao je da postoje četiri zaštitne mjere - za područje do tri kilometra oko NE Krško, do četiri kilometra, te 25 i više od 25 kilometara od NE gdje ulazi i područje Hrvatske.
S obzirom na broj i pouzdanost sigurnosnih sustava u NE vjerojatnost da će se dogoditi nesreća opasna za stanovništvo je vrlo mala. Međutim, izravne i neizravne posljedice takve nesreće osobito u okolnim područjima zahtjevaju stalno poboljšanje pripremljenosti snaga zaštite i spašavanja, složili su se potpisnici sporazuma.
U izjavi hrvatskim novinarima, Pavle Kalinić je rekao da sva atomska skloništa u Zagrebu nisu privedena svrsi jer nisu održavana na odgovarajući način pa ne rade filteri, a neka su i opljačkana te je Ured predložio da se i javne garaže uz dodatna vrata i ventilaciju mogu koristi kao skloništa u slučaju potrebe. (Hina)
