Novinari su relativno zadovoljni otvorenošću i mogućnostima komunikacije s Vladinim i državnim tijelima, no za novinarska pitanja najzatvorenija su upravo državna tijela s najvećom koncentracijom političke i financijske moći - središnji Vladin ured za odnose s javnošću i Ministarstvo financija, istaknuto je na današnjem predstavljanju istraživanja o otvorenosti tijela vlasti prema novinarima koje su tijekom travnja i svibnja proveli Zbor istraživačkih novinara Hrvatskog novinarskog društva i GONG.
EU IZBORI GONG: Tiho izborno jutro i zbunjeni birački odbori
U istraživanju je sudjelovalo 138 novinara i urednika najutjecajnijih medija, no ne smatra se reprezentativnim s obzirom sudionike.
Iako novinari ocjenjuju da je ova vlast otvorenija od prethodne te su uglavnom zadovoljni kvalitetom odgovora na svoje upite, ipak drže da su diskriminirani i da tretman novinara ovisi o utjecaju i kritičnosti medija iz kojeg dolaze te o osobnim poznanstvima s dužnosnicima ili osobama zaduženima za odnose s javnošću.
Novinari zamjeraju državnim tijelima i prekomjernu upotrebu neformalnih kanala komuniciranja s medijima no kada je u pitanju ukupna razina zadovoljstva većina tijela dobila je prosječnu ocjenu 3, što pokazuje da je više zadovoljnih nego nezadovoljnih novinara. U tom smislu među najbolje ocijenjenima su HZZO (4) Ured predsjednika RH (3,9), te ministarstva uprave, graditeljstva i prostornog uređenja te branitelja (3,9).
'Većina tijela ima prolaznu ocjenu ali je zabrinjavajuće što su oni koji imaju najveću političku moć dobili najlošiju ocjenu', kazao je predsjednik Zbora istraživačkih novinara Hrvoje Zovko. Dodao je kako je među najlošije ocijenjenima na žalost i Ministarstvo kulture, kao matično tijelo koje se bavi i medijskom politikom.
Vrednujući na skali od 1 do 5 uobičajenu kvalitetu i brzinu odgovora koje dobivaju od 24 državna tijela novinari su 16 državnih tijela ocijenili između 3 i 4. Međutim, ocjenu manju od tri dobila su ključna Vladina tijela i ministarstva: središnji ured Vlade (2,8), Ministarstvo pravosuđa (2,8), Ministarstvo poljoprivrede (2,8), Ministarstvo gospodarstva (2,7), Ministarstvo unutarnjih poslova, (2,7), a najlošije je ocijenjeno Ministarstvo financija (2,3). U grupaciji loše ocijenjenih je i Ministarstvo kulture (2,7). Navedena ministarstva najlošije su ocijenjena i po dostupnosti dužnosnika za izjave i intervjue.
'Krši se izborna šutnja, stranački promatrači agitiraju, nedovoljna educiranost biračkih odbora'
Među najbolje ocijenjenim državnim tijelima prema kvaliteti i brzini odgovora su Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (4,0), Ured predsjednika RH (3,9) te ministarstva uprave (3,9), graditeljstva i prostornog uređenja (3,9), branitelja (3,9) i obrane (3,8).
Diskriminacija novinara s obzirom na utjecajnost medija najprisutnija je u samoj Vladi (1,9), zatim Ministarstvu pravosuđa (2,1), zaštite okoliša (2,2) i financija (2,2) . Diskriminacija medija kritičnijih prema vlasti najviše je prisutna u Ministarstvu unutarnjih poslova (2,0), gospodarstva (2,1), Vladi RH (2,1) i Ministarstvu financija (2,2).
U nejednakom tretmanu novinara s obzirom na osobna poznanstva ponovo prednjači Vlada RH (1,7) te ministarstva unutarnjih poslova, kulture, gospodarstva i financija (1,8).
S obzirom na rezultate istraživanja, Zbor istraživačkih novinara HND-a zatražio je danas veću transparentnost i neposrednost komunikacije vrha izvršne vlasti te uvođenje redovitih tematski nedefiniranih konferencija za novinare, najmanje jednom mjesečno za premijera, predsjednika RH i ministre, kao i manje njihove neslužbene komunikacije s novinarima.
Zatražen je i jednaki pristup informacijama za sve prema Zakonu o medijima i Zakonu o pravu na pristup informacijama, te neovisno o osobnim poznanstvima, utjecajnosti i kritičnosti medija.
Jelena Berković iz GONG-a rekla je kako se po prvi put došlo do konkretnih podataka o otvorenost vlasti prema medijima što će, nada se, pridonijeti pri izradi medijske politike. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
