Doživjeli smo i to: Voće i povrće skuplje je od mesa!

Dva su uzroka poskupljenja namirnica - jedan su svjetski trendovi, a drugi nedostatak domaće proizvodnje. I sami građani s kojima smo razgovarali danas rekli su isto ono što potvrđuje statistika, a to je da ispada kako je jeftinije jesti meso nego povrće.

Pročitajte i ovo Kako se formiraju cijene? Plaćamo papreno, a trgovci zarađuju minimalno? Evo kako se kroje cijene i zašto u Središću plaćamo više nego u Njemačkoj Ovisni o uvozu Slavonija bi mogla hraniti pola Europe, ali ne hrani ni Hrvatsku: "Problem je sve"

Građanima je i ono stanje cijena od prije godinu dana bilo previše pa velika većina u kupnji primjenjuje brojne trikove. Kupuju komade, a ne kilograme, dolaze na tržnicu što kasnije jer se tada može i nešto jeftinije proći.

Jeftin ručak postaje prava umjetnost. Uz maštu i vrećicu namirnica, potrebno je sve više novca. S time da je u cijelom ručku meso često među jeftinijim namirnicama.

>> U kojem dijelu Hrvatske ste najbolje jeli?

Cijene svinjetine i junetine u posljednjih se 6 mjeseci nisu značajnije mijenjale. Svinjski but stoji 42, a juneći 62 kune. Kao ni veleprodajne cijene jaja i piletine.

Prosječna veleprodajna cijena početkom siječnja bila je 98 lipa, krajem srpnja pala je na 90. A kilogram piletine u veleprodaji pojeftinio je za 45 lipa.

'Dobro, nekome to paše tko voli mesa. I neka je tako, ali ovo ostalo je katastrofa', rekao nam je jedan Zagrepčanin.

Nekad hrana za siromašne - grah, danas bi se cijenom mogao svrstati među delikatese. A po rastu cijena, ni krumpir ne zaostaje. U svega godinu dana, krumpir je skuplji čak 52 posto, mladi krumpir 35 posto, luk 16, a grah 27 posto.

Voćna salata za desert? Jabuke su skuplje, banane jeftinije. Jabuke su u odnosu na sortu skuplje između 22 i 39 posto, a banane jeftinije 13 posto.

>> POSKUPJELE cigarete, do 2017. cijena će se povećati do 30 kuna!

Na sve skuplju, i lakšu potrošačku košaricu, već godinama upozoravaju sindikati. 'Ono što bi bilo cjelovito riješenje je na jednoj strani aktivna državna politika u poljoprivredi u proizvodnji, i s druge strane spuštanje PDV-a na hranu', objašnjava Krešimir Sever, NHS.

No, čak ni to ne bi značilo da se građanima zaista
'smiješe' niže cijene. Ako uzmemo u obzir činjenicu da se doista niti jedno pitanje, osim hrane i vode, ne tiče bas svakog od 4 milijuna i 290 tisuća Hrvata, onda možemo govoriti i o dugoročnim posljedicama koje ovakve cijene mogu izazvati.

Prva je da se manje troši, ili se u kupnju ide preko granice, a to ima utjecaj na domaće gospodarstvo.

Hrvati se inače hrane loše i nezdravo, a s ovakvim cijenama hrane, te navike teško da će se mijenjati pa bi dugoročno, posljedice mogao osjetiti i zdravstveni sustav.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook