Detalji vojnog roka: Plaća 1100 eura, služit će se u tri vojarne, moguć i priziv savjesti, ali...

Vlada je sa sjednice u četvrtak u Sabor, uz Strategiju obrane RH i Dugoročni plan razvoja Oružanih snaga od 2025. do 2036. godine, uputila na donošenje i izmjene Zakona o obrani te o službi u Oružanim snagama kojima se, između ostalog, ponovno uvodi obvezno temeljno vojno osposobljavanje.

tri vijesti o kojima se priča nova obveza Velika promjena za strane radnike! Vlada donosi novi zakon: "Oni koji imaju kontakt s ljudima morat će..." Najbliže Zemlji Noćas se događa nešto posebno na nebu: Nekima će to smetati Upitna kvaliteta Nove kuće se raspadaju: Banovina je obnovljena, ali - kako? Provjereno istražilo stanje na terenu

"Smatramo da su ovi dokumenti itekako potrebni s obzirom na bitno promijenjene globalne sigurnosne okolnosti. Hrvatska od 2008. ima suspendiranu odluku o služenju vojnog roka, na ovaj način s dobro kalibriranim, prilagođenim temeljnim vojnim osposobljavanjem stvaramo preduvjete da mlade generacije steknu vještine koje 17 ili 18 generacija nije steklo i na taj način jačamo snagu Hrvatske vojske", poručio je premijer Andrej Plenković na sjednici Vlade.

Temeljno vojno osposobljavanje, tzv. vojni rok, u trajanju dva mjeseca trebalo bi započeti od siječnja 2026. godine. 

U vojnu evidenciju upisuje se državljanin RH kada navrši 18 godina, a na vojnu obuku upućuje ga se u kalendarskoj godini kada navršava 19 godina. Iznimno se mogu uputiti i novaci stariji od 19, a do 30. godine. Nakon što novak dobije poziv za služenje vojnog roka, upućuje se na zdravstveni pregled na kojem se utvrđuje je li sposoban za vojnu službu ili ne, a u slučaju neodazivanja izdaje se nalog policiji za njegovo dovođenje, za što se predviđa i kazna od 250 do 1320 eura. 

Žene ne podliježu novačkoj obvezi, ali mogu dragovoljno pohađati temeljno vojno osposobljavanje, koji je jedan od uvjeta za prijem u djelatnu vojnu službu, i služiti u pričuvnom sastavu.

Vojna obuka ili služenje kroz civilnu komponentu 

Dvomjesečna obuka provodit će se na tri lokacije - u vojarnama Knin, Slunj i Požega. Plan je obuhvatiti do pet naraštaja godišnje, odnosno do 800 ročnika po naraštaju, što bi bilo oko 4000 godišnje. Ako interes bude i veći, kapaciteti će se proširiti.

Ročnici će tijekom vojne obuke biti plaćeni 1100 eura neto mjesečno uz plaćene troškove prehrane, prijevoza, dopusta. Služenje se upisuje u radni staž, a zaposlenom ročniku prava iz radnog odnosa miruju i ne može dobiti otkaz zbog služenja vojnog osposobljavanja. Nezaposleni ročnici koji prođu obuku, pod jednakim uvjetima sa svima ostalima, imat će prednost pri zapošljavanju u tijelima državne uprave i jedinicama lokalne i područne samouprave. 

Oni koji se pozovu na priziv savjesti morat će obuku služiti civilno, i to kroz dva modela - u Civilnoj zaštiti MUP-a ili u lokalnim jedinicama u mjestu prebivališta. Obuka kroz Civilnu zaštitu traje tri mjeseca - neprekidno, svaki dan, a služenje u lokalnim jedinicama na poslovima protupožarne i civilne zaštite, uređenja okoliša, komunalnog gospodarstva i održavanja javnih cesta trajat će četiri mjeseca tijekom pet radnih dana po osam sati.

I civilni će ročnici primati naknadu, samo manju - u Civilnoj zaštiti moguće oko 250 eura mjesečno, o čemu će odluku donijeti Vlada, uz plaćeni smještaj, prehranu, radnu i zaštitnu odjeću, dok će u lokalnim jedinicama primati tek određenu naknadu u vidu plaćenog prijevoza. Civilni ročnik za vrijeme obavljanja civilne službe ostvaruje pravo na zdravstvenu zaštitu, obvezno zdravstveno osiguranje i prava u slučaju stradanja, oboljenja ili pogoršanja bolesti za vrijeme civilne službe.

Obuka, i vojna i civilna, može se odgoditi do 29. godine života u slučaju studiranja te sportašima za jednu godinu radi sudjelovanja na svjetskim i europskim prvenstvima, također najkasnije do navršenih 29 godina. Zakon propisuje i mogućnost odgode u specifičnim slučajevima, a definira i uvjete oslobođenja od služenja, ali i nepozivanja u službu. Jednako tako, propisuju se i uvjeti odbijanja zahtjeva za civilnim služenjem.

Izmjene Zakona o Oružanim snagama, Strategija obrane i Dugoročni plan razvoja OSRH

Izmjenama Zakona o službi u Oružanim snagama RH propisuje se da će se u djelatnu vojnu službu primati i osobe koje imaju samo osnovnoškolsko obrazovanje, uz uvjet da do isteka prvog ugovora o vojničkoj službi završi srednjoškolsko obrazovanje, a podiže se i dobna granica za dvije godine za ostanak u službi. 

Ključna novina je da će MORH djelatnoj vojnoj osobi mlađoj od 45 godina, koja u mjestu službe nema riješeno stambeno pitanje, sufinancirati dio kamate na stambeni kredit za kupnju, gradnju ili adaptaciju stana ili kuće, a prepoznala se i potreba za daljnjim poboljšanjem uvjeta života, rada i standarda djelatnih vojnih osoba. 

Vlada je donijela i Strategiju obrane RH, kao i Dugoročni plan razvoja Oružanih snaga RH od 2025. do 2036. godine s primarnom misijom obrane suvereniteta, neovisnosti i teritorijalne cjelovitosti RH, doprinosa međunarodnoj sigurnosti i potpore civilnim institucijama uz očekivanje o značajno većim izdvajanjima za obranu. 

"Naša je vizija..."

"Naša vizija je osigurati snažne Oružane snage i pridonositi stabilnosti u okviru NATO-a i EU, ali i samostalno", kazao je ministar obrane i potpredsjednik Vlade Ivan Anušić. Podsjetio je da je Hrvatska 2025. godine dostigla zahtjev NATO-a za obrambenim izdvajanjima u najmanjem iznosu od dva posto BDP-a. 

"Vlada je već postavila cilj da do 2027. obrambena izdvajanja dosegnu najmanje 2,5 posto BDP-a, a do 2030. i tri posto BDP-a", dodao je. 

Kao strateški obrambeni ciljevi navode se izgradnja snažne i učinkovite nacionalne obrane, održavanje i unaprjeđivanje sposobnosti Oružanih snaga za učinkovito odvraćanje, zaštitu suvereniteta i neovisnosti te obranu teritorijalne cjelovitosti RH, nadzor i zaštita suvereniteta RH. 

Također, učinkovito i koherentno suprotstavljanje protivničkim snagama u slučaju oružane agresije na hrvatski teritorij uporabom vojnih i nevojnih nacionalnih instrumenata moći u okviru NATO-a i EU-a, doprinos jačanju sposobnosti, kohezije i relevantnosti NATO-a i zajedničke sigurnosne i obrambene politike EU-a, sudjelovanje u izgradnji međunarodnog sigurnosnog poretka, mira, stabilnosti, sigurnosti i povjerenja u međunarodnoj zajednici. Strategija ističe i potporu civilnim institucijama u kriznim i hitnim situacijama kao sastavnicama sustava domovinske sigurnosti, uz jačanje nacionalne otpornosti, ulaganje u istraživanje, tehnološki razvoj i inovacije na području obrane i sigurnosti te potporu razvoju domaće obrambene industrije.