"U Istanbulskoj konvenciji nema skrivenih namjera"
Premijer Andrej Plenković na početku sjednice Vlade imao je poduže izlaganje o Istanbulskoj konvenciji – zašto je Vlada donosi i zašto bi trebala biti ratificirana u Saboru.
"Glavna politička tema proteklih dana je Nacrt prijedloga zakona o potvrđivanju Konvencije Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji. Izazvala je veliki interes javnosti, pa donekle i prijepore, uglavnom zbog strahovanja koja se tiču svjetonazorskih pitanja. Bitno je da hrvatsko društvo bude svjesno nekih činjenica kada budu zauzimali stavove o ovom međunarodnom dokumentu. Prvo, ova konvencija prihvaćena je u okviru Vijeća Europe čiji je Hrvatska član. Sloboda, demokracija, ljudska prava i vladavina prava četiri su noge Vijeća Europe. Ova Konvencija bavi se groznim društvenim problemom, nasiljem u obitelji, i to je problem europskog društva. U vrijeme HDZ-ove vlade 2007. – 2009. počeo je rad na ovoj Konvenciji i u njoj su sudjelovali hrvatski stručnjaci. U vrijeme SDP-ove vlade ta je Konvencija potpisana, u siječnju 2013., i na snazi je od 2014. za sve države koje su je potpisale. SDP-ova vlada mogla je ratificirati. Oni to nisu napravili, a danas su među najagilnijima koji zagovaraju ratifikaciju i politički pritišću Vladu. Želim biti sasvim jasan. Slanje Konvencije u proceduru nije plod pritiska oporbe ni civilnog društva, inicijative koalicijskih partnera... Slanje je čvrsta, jasna, nedvosmislena politička volja moje Vlade da ratificiramo dokument temeljem našeg izbornog programa, programa Vlade i čvrstog uvjerenja da će ratificiranje osnažiti i pravni, i institucionalni, i financijski okvir rješavanja problema koji se zove nasilje nad ženama i nasilje nad obitelji. I to je ključ i bit, ni manje ni više od toga", rekao je Plenković. Dodao je da priče o financijskim obvezama od milijardu kuna nisu točne, a u ovoj i idućoj godini za provedbu Konvencije osigurano je po 70 milijuna kuna.
Istaknuo je da je Konvenciju potisalo i ratifiriciralo 28 članica Europe, i 17 članica EU-a. Priče o financijskom opterećenju od milijardu kuna nisu točne, za ovu godinu, istaknuo je Plenković.
Iznio je podatak da je ukupni broj ubojstava od 2013. do 2017. bio 195, od čega se 91 odnosi na ubojstva žena. Od tih 91, čak 63 dolazi od bliskih osoba, a 46 od intimnih partera.
"To je bit, i to je problem, i to je fenomen s kojim se moramo baviti i kao vlada, i zato Konvencija mora biti potvrđena u Saboru. Uz Konvenciju ide interpretativna izjava koju države koriste uz ugovore, kada ga žele pojasniti. One nisu naš izum, već su dio međunarodnog običajnog prava. Usvojit ćemo tri poruke koje su važne: da Konvencija ne sadrži obaveze koje u naš pravni poredak uvode nešto što se kosi s odredbama našega društva, Konvencija se donosi zbog nasilja u obitelji i nasilja nad ženama, a Hrvatska smatra da odredbe Konvencije ne sadrže obvezu uvođenja rodne ideologije u pravni i obrazovni sustav, kao i mijenjanje ustavne definicije braka", pojasnio je premijer i nastavio:
"Nema pravne obveze za uvođenje trećeg, neutralnog spola, nema obveze za redefiniciju braka. I tako razrješavamo dileme onih koji imaju rezerve prema sadržaju Konvencije. Pozivam ih da imaju povjerenja u Vladu. Nema skrivenih namjera."
Ministrica Murganić: "Konvencija se temelji na dva spola - muškom i ženskom"
Ministrica obitelji Nada Murganić ponovila je kako u izjavi stoji da ne postoji obveza uvođenja rodne ideologije u obrazovanje. Rekla je da se Hrvatska obvezuje da će se širiti skloništa gdje će se žrtve moći skloniti od nasilnika. Kao važan pomak istaknula je pravednije kažnjavanje počinitelja.
Murganić je rekla da se rod temelji na dva spola te da se u Konvenciji pojašnjava da postoje društveno oblikovane uloge koje određeno društvo smatra primjerenim.
"Dakle, temelji se na dva spola, na muškom i na ženskom", istaknula je Murganić. Konvencija od država stranaka ne zahtijeva ikakve materijalne obveze u pogledu pravnog statusa trećeg spola, ali je nužno izbjegavati bilo kakvu diskriminaciju na temelju rodnog ili spolnog identiteta, dodala je.
"Isto tako, Konvencija ne upućuje na zakonsko priznavanje istospolnih brakova", rekla je Murganić.
Potom su se o Konvenciji izjasnile sve članice Vlade; potpredsjednice Vlade Martina Dalić i Marija Pejčinović Burić, ministrica obrazovanja Blaženka Divjak, ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek, ministrica regionalnog razvoja Gabrijela Žalac koje su govorile zašto je Istanbulska konvencija važna u borbi s nasiljem nad ženama i nasiljem u obitelji.
Svoju potporu na sjednici Vlade dali su svojim izjavama i ministri Damir Krstičević, Davor Božinović i Dražen Bošnjaković.
U subotu prosvjed protiv Istanbulske konvencije
Potpisnice Konvencije trebaju osigurati provedbu mjera za zaštitu prava žrtava, bez diskriminacije na bilo kojoj osnovi kao što su spol, rod, rasa, boja kože, jezik, vjera, političko ili drugo uvjerenje, nacionalno ili socijalno podrijetlo, pripadnost nacionalnim manjinama, imovinsko stanje, rođenje, seksualna orijentacija, rodni identitet, dob, zdravstveno stanje, invaliditet, bračno stanje, migrantski, izbjeglički ili drugi status.
Premijer i predsjednik HDZ-a Andrej Plenković u utorak je dobio potporu većine članova Predsjedništva HDZ-a, a u srijedu i potporu partnera u vladajućoj većini za ratifikaciju Konvencije koja je izazvala mnoge reakcije u javnosti i kojoj se protive Katolička crkva i mnoge udruge jer smatraju da se njome uvodi "rodna ideologija".
Za subotu je najavljen i prosvjed protivnika ratifikacije Konvencije koju je Vijeće Europe prihvatilo 11. svibnja 2011. u Istanbulu, po kojem je i dobila ime, a dosad su je ratificirale 24 države od 47 članica Vijeća Europe, među kojima je 14 članica Europske unije.
Tekst Istanbulske konvencije by Anonymous KAcG5j5xX on Scribd
