"Izvješće svjetske agencije Standard & Poor's potvrđuje izniman napredak Hrvatske, kao i da je Vlada donosila dobre odluke u svim krizama. Od ne-investicijske razine, Hrvatska je dosegla najvišu razinu investicijskog kreditnog rejtinga u svojoj povijesti (BBB+), a sada je na korak do A razine", izjavio je premijer Andrej Plenković, prenosi se u vladinom priopćenju.
S&P ističe učinak snažnih mjera Vlade za očuvanje radnih mjesta, svladavanje energetske krize i gospodarski oporavak, kaže Plenković.
"Politička stabilnost, koju osigurava Vlada HDZ-a uz podršku parlamentarne većine, bila je temelj da Hrvatska prebrodi sve izazove, a istovremeno ostvari strateška postignuća, poput ulaska u europodručje i Schengenski prostor'', poručio je Plenković.
Nakon što je u srpnju prošle godine agencija Standard & Poor's povećala dugoročni rejting Hrvatske na BBB+, uz stabilne izglede, objavom u petak navečer 15. rujna, revidiran je izgled dugoročnog rejtinga na pozitivan, čime se Hrvatska nalazi na korak do prelaska u višu razinu investicijskog rejtinga A rejting.
Hrvatska je prema sve tri agencije (Fitch, S&P i Moody's) na povijesno visokoj razini investicijskog kreditnog rejtinga, što je i rezultat ispunjavanja uvjeta za ulazak u europodručje, podsjeća vlada.
Agencija Standard & Poor's potvrdila je u petak rejting Hrvatske "BBB+/A-2" i poboljšala izglede iz stabilnih u pozitivne, procijenivši da će gospodarstvo ove godine rasti snažnije nego u većini članica eurozone, poduprto turizmom i potrošnjom.
S&P je u srpnju prošle godine poboljšao rejting na "BBB+/A-2" nakon što je Vijeće EU-a službeno potvrdilo odluku o ulasku Hrvatske u eurozonu. Prognozirali su tada i da bi hrvatsko gospodarstvo trebalo stabilno rasti u idućim godinama.
U petak potvrdili su važeći rejting i poboljšali izglede, istaknuvši da zahvaljujući stabilnom rastu turizma, koji sve više nadopunjuju ulaganja u proizvodne kapacitete, hrvatski BDP u ovoj godini zaostaje za prosjekom EU-a 27 posto. Prije deset godina zaostajao je 40 posto, napominju.
Hrvatsko gospodarstvo trebalo bi u ovoj godini porasti za 2,5 posto, procjenjuju, dodajući da su još u ožujku prognozirali 1,7-postotni rast aktivnosti.
Bruto realne plaće rasle su u ovoj godini zahvaljujući tijesnom odnosu ponude i potražnje na tržištu rada, pa je osobna potrošnja bila snažnija no što su očekivali.
