U ponedjeljak su bivši članovi Živog zida podnijeli kaznenu prijavu USKOK-u protiv premijera Andreja Plenkovića zbog sumnje u kazneno djelo podmićivanja zastupnika Željka Glasnovića, nakon što je on objavio dokument kojim se predstavnici Vlade oobvezuju ispuniti obveze koje je od njih tražio, a on bi zauzvrat podržao Gordana Jandrokovića za predsjednika Sabora.
Pročitajte i ovo
potez Domovinskog pokreta
HDZ reagirao na kaznenu prijavu protiv Plenkovića: "Nismo se tome nadali..."
Ništa od koalicije?
Domovinski pokret predao kaznenu prijavu protiv Andreja Plenkovića
Na kaznenu prijavu reagirala je vlada priopćenjem koje prensoimo u cijelosti:
''Kaznena prijava Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta protiv Andreja Plenkovića, predsjednika Vlade Republike Hrvatske, Željka Glasnovića, saborskog zastupnika, Tome Medveda, ministra branitelja i Zdravke Bušić, državne tajnice u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova, je utemeljena na nerazumijevanju i nepoznavanju programskih ciljeva Vlade Republike Hrvatske i kao takva u potpunosti neosnovana.
Politička izjava koja je potpisana sa saborskim zastupnikom Željkom Glasnovićem u domeni je legitimnih i uobičajenih razgovora te se odnosi na teme koje su zastupniku Glasnoviću, izabranom na listi u XI. izbornoj jedinici, važne u kontekstu njegovog političkog djelovanja u Hrvatskom saboru.
Sve točke općenito su definirane i usmjerene isključivo na aktivnije rješavanje problema koje zastupnik Glasnović ocjenjuje politički relevantnim.
Nadalje, većina tema je sadržana u Programu Vlade Republike Hrvatske za mandat 2016.-2020., te predstavljaju potvrdu provedbe već postojećih mjera.
Donošenje Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji uvršteno je i u Godišnji plan normativnih aktivnosti za 2017. godinu, koji je usvojen od strane Vlade Republike Hrvatske 29. prosinca 2016. godine. Nacrt prijedloga Zakona je u finalnoj fazi izrade te će biti upućen u postupak javnog savjetovanja, a nakon toga i u postupak usvajanja.
Vezano uz realizaciju isplate zaostataka pripadnicima Hrvatskog vijeća obrane podsjećamo da je već u listopadu 2016. Vlada RH donijela Odluku o namjeni korištenja sredstava ostvarenih od povrata mirovina u postupku preračuna mirovina primjenom međunarodnih ugovora o socijalnom osiguranju s državama nastalim na području bivše Jugoslavije. Ovom Odlukom propisano je da sredstva od povrata mirovina, koriste upravo za isplatu neisplaćenih svota mirovina korisnicima koji su bili pripadnici Hrvatskog vijeća obrane i članovima njihovih obitelji.
Priopćenjem Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje od 7. travnja 2017. (Obavijest korisnicima mirovina koji su bili pripadnici Hrvatskog vijeća obrane (HVO) i članovima njihovih obitelji )jasno je definirano da će isplata početi u svibnju.
Također, u Programu Vlade RH jasno je utvrđena politika usmjerena na afirmaciju hrvatskog iseljeništva. Stoga se daje puna podrška inicijativi za održavanje plenarne sjednice Hrvatskog sabora o statusu hrvatske dijaspore na kojoj bi se raspravile sve mjere nužne za što bolju integraciju iseljene Hrvatske, uključujući i pitanje ubrzavanja postupka stjecanja državljanstva pripadnika hrvatskog iseljeništva, kao i ažuriranja popisa svih Hrvata izvan Domovine. Kao što je najavljeno prigodom posjeta predsjednika Vlade Republike Hrvatske Mostaru 4. travnja ove godine, dogovorena je zajednička sjednica Vlade RH i Vijeća ministara BiH koja će se održati u lipnju ove godine.
Imajući na umu važnost investicija za ukupni razvoj hrvatskog gospodarstva, aktivno daljnje uključivanje predstavnika hrvatskoga iseljeništva u gospodarske aktivnosti provodit će se kroz akcijski plan za uključivanje gospodarstvenika iz dijaspore u koordinaciji s tijelima državne uprave i diplomatsko-konzularnom mrežom.
Ujedno, rješavanje pitanja dvostrukog oporezivanja inozemnih mirovina sastavni je dio provedbe Vladine porezne politike. Od 1. siječnja 2017. godine novim Zakonom o porezu na dohodak i novim Pravilnikom o porezu na dohodak vezano uz oporezivanje mirovina (tuzemnih i/ili inozemnih) došlo je do velikog rasterećenja porezne obveze i pojednostavljenja postupka. No i dalje ostaje problem rješavanja ove problematike u pogledu zemalja s kojima nemamo potpisan Ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, na čemu će ova Vlada nastaviti raditi.
Slijedom svega navedenog odbacujemo i držimo krajnje neutemeljenim tvrdnje da izjava potpisana sa saborskim zastupnikom Glasnovićem predstavljaju kazneno djelo „Podmićivanja zastupnika“ iz članka 339. st. 1 i st. 2., ili bilo koje drugo kazneno djelo, uključujući i moguće kršenje Zakona o fiskalnoj odgovornosti'', stoji u priopćenju.