Pregovori oko povećanja naknade za obnovljive izvore urodili su plodom, kaže Udruga poslodavaca. Naknada se neće povećati koliko se najavljivalo.
"Mi aktivno i kontinuirano vodimo razgovore s Ministarstvom i drago nam je da se potvrdila točnima naša procjena da 12 lipa za 2017. godinu nije potrebna", kaže Marija Šutina iz HUP-ove udruge energetike.
U HEP-u su radili i svoje izračune pojeftinjenja. Navode primjer ako bi se naknada za obnovljive izvore povećala na osam lipa po kilovatsatu, uz smanjivanje PDV-a na 13 posto, kućanstva s prosječnom potrošnjom od 3500 kilovatsati na godinu bi imala oko 100 kuna manje račune za struju.
"Neće doći do povećanja, to je ono što ja smatram i sigurno da je to i u interesu vlasnika, ali o tome, kažem, odlučuje Vlada Republike Hrvatske", kaže Perica Jukić, predsjednik Uprave HEP-a.
Martina Dalić, ministrica gospodarstva, kaže da se još razgovara o mjerama koje bi ublažile poskupljenje struje za industriju. "Kada tu uvedemo i strukturiramo taj problem bit će moguće razgovarati o konkretnim mjerama", kaže Dalić.
Državi sljedeće godine treba više od milijardu kuna da plati poticaje zelenim proizvođačima. Tomislav Panenić, bivši ministar gospodarstva to bi riješio kreditom. "Da se ugovorne obveze prema samim isporučiteljima iz obnovljivih izvora izvrše, a da se kroz jedan duži niz godina to refinanciranje prenese tako da ne bude udarac na našu industriju", kaže Panenić.
Opskrbljivači strahuju da će Vlada promijeniti zakon te i sljedeće godine ostaviti obvezu kupovanja zelene energije po višoj nametnutoj cijeni i tako prebaciti trošak na njihova leđa.
Povratak obveze otkupa ni mjesec dana prije početka poslovne godine sve opskrbljivače dovodi u poziciju nemogućnosti poslovanja i poštivanja sklopljenih ugovora, poručuje Koordinacija opskrbljivača električnom energijom.
Poslodavci traže da se trošak obnovljivih izvora ravnomjerno rasporedi.
Opskrbljivači kažu da ne mogu podnijeti da se trošak obnovljivih izvora energije prebaci na njihova leđa, da bi to dovelo do narušavanja tržišne utakmice, a na kraju i do rasta cijena električne energije za krajnje korisnike, dakle za građane i industriju.
Tvrde da oni zapravo nemaju veliku zaradu, da je dosad najveća dobit nekog opskrbljivača na tržištu iznosila 1,2 milijuna kuna, a da neki još uvijek posluju s gubitkom. Najviše bi ih pogodilo kada bi im Vlada i sljedeće godine ostavila obvezu da moraju svu proizvedenu zelenu energiju kupiti po višoj reguliranoj cijeni.
Smatraju da bi prebacivanje troška na njihova leđa na kraju značilo izlazak većine tvrtki s tržišta, dakle zatvaranje tržišta električnom energijom u Hrvatskoj. Da bi to značilo i gubitke za HEP, ali na kraju bi dovelo i do kazni Hrvatskoj od strane Europske komisije.
