Velika promjena za strane radnike: Imat će utjecaja na sve građane u Hrvatskoj

Vlada je u Sabor uputila izmjene Zakona o strancima kojima se za strane radnike kao uvjet za produljenje dozvole uvodi obveza učenja i polaganja ispita iz Hrvatskog jezika, a omogućuje im se i lakša promjena poslodavca.

tri vijesti o kojima se priča potraga za ubojicom FOTO Užas u susjedstvu: Žena odvela dijete u školu, ubijena u automobilu na ulici majka dvoje djece FOTO Ovo je ubijena Aleksandra: Bivša je rukometašica, njezin suprug isto je likvidiran Građani na nogama Masovno trovanje u susjedstvu: Stanje je alarmantno, među zaraženima i djeca

Nove izmjene Zakona o strancima donose se radi usklađivanja s EU zakonodavstvom, odnosno Direktivom o jedinstvenom postupku obrade zahtjeva za izdavanje jedinstvene dozvole boravka te Paktom o azilu i migracijama koji uvodi nova pravila za upravljanje migracijama i uspostavu zajedničkog sustava azila na razini EU-a, a članicama omogućuju fleksibilnost u rješavanju specifičnih problema s kojima se suočavaju i potrebne mjere za zaštitu osoba kojima treba pomoć.

Brzi odgovor na potrebe tržišta rada, bolja zaštita stranih radnika 

Uvodi se mogućnost provođenja dubinske provjere državljana trećih zemalja na vanjskim granicama, propisuje nezavisni mehanizam praćenja poštivanja temeljnih prava u postupku dubinske provjere i odobravanja azila na granici te postupak povratka na granici za državljane trećih zemalja kojima je odbijen azil, naveo je na sjednici Vlade potpredsjednik i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović. 

Predloženim izmjenama, navode iz Ministarstva, pokušat će se brzo i adekvatno odgovoriti na potrebe tržišta rada, a trebale bi rezultirati administrativnim rasterećenjem svih sudionika postupka izdavanja dozvola, njegovim učinkovitijim provođenjem, ali i boljom razinom zaštite radnika – državljana trećih zemalja i zadržavanja postojeće strane radne snage uz poštivanje svih sigurnosnih aspekata.

Uvjet za produljenje dozvole za boravak i rad polaganja ispita u razini A1.1

Među ključnim novinama je uvođenje obveze učenja hrvatskog jezika za strane radnike, odnosno obveza polaganja ispita u razini A1.1 nakon godine dana boravka, kao uvjet za produljenje dozvole za boravak i rad.

Nadalje, stranim radnicima olakšava se promjena svih zanimanja kod istog poslodavca, a ne samo u deficitarnim zanimanjima, uz provođenja testa tržišta rada, kao i mogućnost promjene poslodavca već nakon šest mjeseci rada kod prvog poslodavca bez potrebe izdavanja nove dozvole za boravak i rad. Strani radnik kojemu je izdana dozvola za deficitarno zanimanje s tom dozvolom više neće moći raditi na području onih policijskih uprava u kojima to zanimanje nije deficitarno, a ni na području na kojem test tržišta rada nije proveden. 

Rok za rješavanje dozvole za boravak i rad produžen je na 90 dana, a produljena je i dopuštena nezaposlenost stranih radnika za vrijeme važenja dozvole do tri mjeseca, odnosno do šest mjeseci ako dozvolu ima duže od dvije godine. 

Do administrativnog rasterećenja će doći i u slučajevima izdavanja dozvola za sezonske poslove koje su se do sada izdavale na rok do godine dana, a prema prijedlogu vrijedit će tri godine ako se radi o istom stranom radniku i istom poslodavcu u zanimanju za koje se izdaje ta dozvola odnosno, a s kojom će sezonski radnik moći raditi do 90 dana u kalendarskoj godini ili do devet mjeseci godišnje. Privremeni boravak i u svrhu studiranja produljuje se s godinu na tri godine. 

Povećanje omjera domaćih radnika za zapošljavanje stranih državljana

Poslodavac neće moći dobiti nove dozvole za boravak i rad ako se nalazi na tzv. crnoj listi za vrijeme od godine dana od kad je inspektorat utvrdio postojanje nepravilnosti, a više obveza obavještavanja policijske uprave o prestanku ugovora o radu neće biti na stranom državljaninu, nego na poslodavcu, i to elektroničkim putem, putem sustava e-Građani. Strani radnik morat će obavijestiti HZZ u roku od pet dana od prestanka ugovora o radu. Ako odbije posao HZZ-a, gubi dozvolu.

"Produžuje se rok za prijavu boravišta državljana trećih zemalja s tri na 15 dana, propisan je uvjet da poslodavac ne smije imati blokirani račun duže od 30 dana, priljev po transakcijskom računu poslodavca potrebno je dokazivati u zadnjih 12 mjeseci, a ne više šest mjeseci", naveo je ministar. 

Priljev po transakcijskom računu za pravne osobe propisuje se u najmanjem iznosu od 100.000, a za fizičke osobe od 40.000 eura. 

Za izdavanje pozitivnog mišljenja HZZ-a povećava se omjer zaposlenih domaćih radnika – pozitivno mišljenje za zaposlenje stranog radnika izdat će se ako je broj zaposlenih radnika državljana RH, države članice EGP-a ili Švicarske Konfederacije na puno radno vrijeme najmanje 10 posto broja zaposlenih radnika državljana trećih zemalja.

Zakonom se jasnije propisuje i nadležnost Državnog inspektorata vezano za nadzor smještaja sezonskih radnika, a kako navode iz Ministarstva, nakon prošlogodišnjih izmjena zakona došlo je do blagog smanjivanja broja izdanih dozvola za boravak i rad te ih je u prvih devet mjeseci 2025. godine izdano 136.194, dok u istom razdoblju godinu ranije 158.837. 

Plenković: "Vlada je prijatelj i partner Gradu Zagrebu"

Podnoseći izvješće o procesu obnove poslije potresa, potpredsjednik Vlade i ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić naveo je kako je do sada obnovljeno 14.340 lokacija, odnosno 13.536 privatnih zgrada s ukupno 54.163 stana. 

Završena su 804 projekta obnove objekata društvene namjene iz Fonda solidarnosti, a ministar je istaknuo kako se nada da će ih tijekom ove godine biti završeno svih 121 koji su krenuli s realizacijom iz Fonda solidarnosti. Završeno je i 90 posto obnove zgrada javne namjene i infrastrukture te je izgrađeno 498 novih zamjenskih obiteljskih kuća i 45 višestambenih zgrada.

"Do kraja 2027. godine ćemo završiti izgradnju svih zamjenskih obiteljskih kuća, a ostat će u pravilu složene konstrukcijske obnove Donjeg grada u Zagrebu ili središta Petrinje i Siska", kazao je ministar.

Premijer Andrej Plenković naglasio je kako je do sada u obnovu u Zagrebu i Sisačko-moslavačkoj županiji investirano 4,3 milijarde eura, od čega je u samom Gradu Zagrebu Vlada plasirala 2,5 milijarde eura. 

"Vlada je prijatelj i partner Gradu Zagrebu u svemu onome što je zaista bitno. Sve što radimo ima za cilj da Zagrepčankama i Zagrepčanima nakon devastirajućeg potresa bude bolje, to govorim i u kontekstu rasprava koje su se povele zadnjih nekoliko dana u vezi dočeka rukometaša – Vlada je tu za Zagrepčanke i Zagrepčane, kao i sve žitelje Sisačko-moslavačke županije, a to svatko tko želi vidjeti i vidi", poručio je. 

Ministar je dodao kako će Grad Zagreb, povrh 2,5 milijarde eura, dobiti 207 milijuna eura iz decentraliziranih sredstava, a Plenković opetovao kako je i to "partnerski i prijateljski". 

Vlada je na sjednici donijela i prijedlog plana zakonodavnih aktivnosti prema kojem se u ovoj godina planira donošenje 136 zakona, od čega se za njih 102 planira provesti postupak procjene učinaka propisa. U prošloj godini bilo je planirano 126 prijedloga zakona, a doneseno ih je 74, odnosno 58,7 posto, prema izvješću o provedbi plana za 2025. godinu.