Rok trajanja tog odgođenog beskamatnog potraživanja bio bi deset godina, do kada je, rekla je Kosor, realno očekivati da su moguće promjene tečaja švicarskog franka koje bi poništile ove tečajne razlike. Naglasila je da vlada traži smanjenje kamatne stope na kredite u 'švicarcima' prema razini kamata s kojima su krediti i odobravani, najavivši u tom smislu i izmjene Zakona o porezu na dohodak. Naime, kako je rekla, prema važećem Zakonu kamate ne mogu biti manje od 4 posto, pa će vlada, vjerojatno već na idućoj sjednici, pristupiti izmjenama tog zakona, odnosno donijeti uredbu sa zakonskom snagom kojom bi se smanjile te stope.
'Ono što je vlada tražila od banaka, i to je minimum ispod kojega nećemo ići, sadrži se u činjenici da je naš cilj kroz mjeru usmjerenu na kamatnu stopu približiti iznos rate visini koju je rata imala prije ove izvanredne i neočekivane visine rate, odnosno u trenutku uzimanja stambenog kredita', izjavila je Kosor na sjednici Vlade. Minimum koji vlada traži, istaknula je, je da se rata fiksira u kunama po fiksnom tečaju od 5,8 kuna ili manje, a da banke razliku anuiteta između stvarnog plaćanja i plaćanja po definiranom fiksnom tečaju evidentiraju kao odgođeno beskamatno potraživanje.
Premijerka vjeruje da će vlada, u okviru iznesenog zahtjeva, s bankama uskoro, odnosno nakon 15. kolovoza, potpisati novi dokument, vjerojatno memorandum. 'Vjerujem da će tome svi pristupiti, a ako bude onih koji neće mi imamo i druge instrumente na koje smo spremni', poručila je Kosor. Iz dosadašnjih razgovora s bankarima, dodala je, može se naslutiti da će se taj dogovor (memorandum) odnositi već na slijedeću ratu građanima, te da će banke same klijente pozivati na dogovore u postavljenom okviru.
'Ovaj zahtjev je minimum, ispod ovoga vlada neće ići, a vjerujem da će uz ove okvire mnogi predložiti još nešto, ali samo povoljnije, i da ćemo vrlo brzo zatvoriti tu priču', poručila je premijerka, koja očekuje i skorašnju promjenu svjetskih kretanja vezanih uz tečaj švicarskog franka.
Rate stambenih kredita manje već idući mjesec?
Ministrica financija Martina Dalić kazala je da je iz razgovora s bankama razvidno kako će 'najmanje dio banaka koje su odobravale kredite u švicarskih francima' prihvatiti vladin prijedlog. 'Ovo će, i s obzirom na reakcije banaka, biti provedeno u djelo i neće ostati tek na razini zahtjeva vlade, kao što je bilo nekih drugih prijedloga usmjerenih u odnosu na banke', naglasila je i dodala da ovo neće ostati mrtvo slovo na papiru.
Razlog je tome, dodala je, što se kretanja tečaja švicarskog franka mogu usporediti s 'učinkom neočekivane elementarne nepogode', kao i to što je vrijednost vladina rješenja u tome što ne zadire u funkcioniranje tržišnog mehanizma i financijskog sustava. 'Temeljno obrazloženje na pitanje zašto su banke odobravale kredite u švicarskim francima bilo je da je to bio zahtjev tržišta i element konkurentske borbe. U ovom trenutku zahtjev tržišta i okolnosti na tržištu i stupanj njihove izvanrednosti jesu razlog da banke moraju ponovno, po istoj logici na to odgovoriti. Stoga smo ih na to i podsjetili', poručila je Dalić.
Dio banaka pristao, sastanak s onima koji nisu
Pozvala je Javno-bilježničku komoru da nadolazeće tjedne iskoristi tako da razmotri kako će poduprijeti vladino rješenje, zbog nužnih aneksa ugovora i sličnih pravnih radnji. Premijerka je potom na sudjelovanje u donošenju rješenja pozvala i Hrvatsku narodnu banku. 'Bez obzira na neovisnost bilo koje institucije, svi smo ovisni o interesima naših građana, o interesima Hrvatske, a ako su naši građani u poteškoćama, svi moramo prionuti poslu kako bi im olakšali', naglasila je Kosor. 'Kao što vidimo, banke dobro posluju, nemaju problema, i sada je zaista trenutak teret krize, koliko je god moguće, ravnomjerno rasporediti, a sasvim je sigurno da su građani zadnji koji na svojim leđima moraju sve nositi', rekla je premijerka.
Dio banaka pristao je na zahtjeve Vlade, a u 17 sati održan je novi sastanak s onima kojki nisu. U Ministarstvu financija danas su se ranije, drugi dan zaredom, okupili predstavnici više banaka na sastanku s predstavnicima Vlade odnosno tog ministarstva kako bi se razmotrile mogućnosti ublažavanja tereta otplate korisnicima kredita u švicarskim francima.
