Pusić: 'Našli smo rješenje za postupno smanjenje deficita u tri godine'

Danas je održan sastanak Vlade na kojem se raspravljalo o mogućnostima za smanjenje deficita i uklapanje postupno u kriterije europskog semestra, a potpredsjednica Vlade Vesna Pusić izjavila je da je rješenje pronađeno. 'Još se radi, ali pronašli smo rješenje kako taj deficit postupno smanjiti kroz sljedeće tri godine', kazala je Pusić novinarima u Saboru, uoči sutrašnjeg predstavljanja Vladinih mjera za smanjenje proračunskog deficita u Bruxellesu.

Pročitajte i ovo A što se radilo do sada? Traži radikalne mjere: Vesna Pusić danas okuplja vodeće ljude Vlade Pusić o smanjivanju deficita: 'Mjere štednje opravdane jedino uz radikalno rezanje prepreka investicijama'

Dodala je da ni jednoj zemlji, pa ni Hrvatskoj, nije u cilju uvođenje novih poreza. 'U interesu nam je da se otvori prostor na kojemu je moguće i ostvariti prihode, zarađivati, otvarati nove tvrtke i preživljavati s tvrtkama koje su sada granične', rekla je Pusić.
Na pitanje znači li to da neće biti smanjivanja doprinosa za drugi stup mirovinskog osiguranja, odgovorila je kako se najprije treba do kraja dogovoriti oko tog modela.

I SDP-ov zastupnik i glavni tajnik SDP-a Igor Dragovan ističe da vladajuća koalicija dogovara rješenja kako bi u dogovoru s Europskom komisijom uskladila proračunski deficit u iduće tri godine.

Hoće li Vlada krpati proračun novcem iz 2. mirovinskog stupa?

'Ipak treba napomenuti da je Hrvatska dobila taj period duže nego druge države, što pokazuje da reforme koje smo pokazali pozitivno ocjenjuju u Europskoj komisiji', rekao je Dragovan. 'U ovom trenutku razgovara se o tome na koji način smanjiti deficit u sljedećem rebalansu i unutar Vlade i koalicije se raspravljaju mjere koje će se povući unutar 15 do 20 dana', dodao je.

Na pitanje je li rješenje deficita u povećanju poreza ili zamrzavanju drugoga mirovinskog stupa odgovorio je kako prema njegovu saznanju nikakvih povećanja poreza neće biti niti se o poreznom opterećenju razgovara.

Dodao je i da o detaljima u ovom trenutku ne može ništa reći. 'Opcije su na stolu i o njima se razgovara. Ono što mogu reći jest da je osnovni interes, tj. naša zadaća i interes hrvatskih građana, financijska konsolidacija države kojom bi omogućili otvaranje novih radnih mjesta ove godine', zaključio je.

Predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko smatra da je problem s proračunskim deficitom posljedica nerada i neučinkovitosti vladajućih.

'Ovo je posljedica nerada i neučinkovitosti vladajućih u pobuđivanju nekakvih gospodarskih aktivnosti', rekao je Karamarko. 'Tu je pitanje investicija, pitanje smanjenja poreza, pitanje davanja vjetra u leđa poduzetnicima. Ništa nisu napravili, radna mjesta se gase, dnevno oko 300. Gdje će oni to skraćivati, gdje će uzimati, to je sada doista veliki problem', rekao je Karamarko.

Sindikat: Vlada tjera 1.417 službenika u prijevremenu mirovinu radi uštede od 25 milijuna kuna

Kritizirao je najavu da će se povlačiti novac iz javnih poduzeća, upozoravajući da se tako onemogućavaju investicije.
'Umjesto da s viškom sredstava idu u nekakvu reinvesticiju i proširenje svojih aktivnosti, dobit javnih poduzeća ide direktno u proračun, a proračun je u ovom momentu rupa bez dna', kazao je Karamarko i ponovio da je Kukuriku koaliciji vrijeme da ode s vlasti.

I predsjednik Hrvatskih laburista Dragutin Lesar smatra da povlačenje dobiti javnih poduzeća ne može dati dugoročne rezultate i da je riječ tek o krpanju proračunske rupe.

'Drugi mirovinski stup i ovih 57 milijardi akumuliranog novca privatna je imovina i to se doista ne može dirati, a najavu privremenog zamrzavanja drugog mirovinskog stupa mogao bih ocijeniti kao pokušaj izbjegavanja mjera koje su potrebne, ako se ne bi radilo o dugoročnom rješenju drugog mirovinskog stupa', kazao je Lesar.

Porez na nekretnine smatra nepravednim, jer bi se oporezivao samo dio imovine, a problem s deficitom riješio bi, među ostalim, povlačenjem dobiti HNB-a.
'Da lani nije smanjen doprinos za zdravstvo pa zdravstvo tobože s tri milijarde kuna sanirano iz proračuna, za te tri milijarde bi bio manji deficit', izračunao je Lesar.

Smatra i da bi drugi mirovinski stup s 5 posto doprinosa trebao ostati u međugeneracijskoj solidarnosti.
'To je otprilike pet milijardi koje ne bi bile u deficitu, ni ove ni prošle kalendarske godine. Eto, došao sam do 11 milijardi, neka ministar financija doda još 11', poručio je Lesar. (Hina)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook