Nakon što je na prošlotjednoj sjednici ministar financija predstavio prijedlog rebalansa ovogodišnjeg državnog proračuna, Vlada je na današnjoj sjednici donijela prijedlog novog proračuna za sljedeću godinu.
Pročitajte i ovo
>> Rebalans proračuna: Deficit veći za 100 milijuna kuna
Ministar financija Slavko Linić uoči sjednice objavio je prezentaciju proračuna koju možete vidjeti ovdje.
Prezentacija - PRORAČUN 2013.-2015.
U prezentaciji se navodi da će rashodi sljedeće godine skočiti na 124,5 milijardi kuna, što je porast za oko 5,6 milijardi u odnosu na ovogodišnji proračun, tj. oko 4,2 milijardi u odnosu na rebalans ovogodišnjeg budžeta. Najveća se štednja očekuje na plaćama za koje je namijenjeno 2,3 milijarde kuna manje u odnosu na ovu godinu.
Na prihodovnoj se strani očekuje 4,7 milijardi kuna više u odnosu na ovogodišnji proračun, odnosno 3,4 milijarde više u odnosu na rebalans.
'Mi smo u jednosmjernom tunelu i idemo u pravom smjeru, a ono što vidimo vani je pravo svjetlo', slikovito je gospodarska kretanja i novi proračun opisao premijer Milanović najavljujući 2013. kao godinu štednje.
Ponovno se osvrnuo na 'izvanredno stanje', pojašnjavajući da je u nekim drugim vremenima, kada je gospodarski rast bio samopodrazumijevajući, kriterij od 3 posto deficita djelovao sjajno. 'Danas su izvanredna vremena u odnosu na kriterije postavljene prije 20 godina'.
Rekao je i da je ove godine poslana poruka da je Hrvatska ozbiljna država koja kontrolira svoje financije. 'Dojam je važan, to nije puka fantazija, iza dojma uvijek ima nešto', rekao je.
Kamate 'sidro koje nas betonira'
I Linić i Milanović istaknuli su kamate kao najveći proračunski problem sljedeće godine. 'Sad je kasno biti pametan', rekao je Milanović spominjući zaduživanje prethodnih Vlada i nazivajući problem kamata 'sidrom koje nas betonira'.
Pojašnjavajući veliki porast rashoda za sljedeću godinu, Linić je rekao da su kao nove stavke uključeni dugovi u brodograđevnom sektoru te 1,7 milijardi kuna za troškove članstva u EU, kamate u ukupnom iznosu rastu za nešto više od dvije milijarde u odnosu na ovu godinu, a tu su još i velike dubioze u zdravstvenom sektoru.
'Kada gledamo ovogodišnji rebalans, mi sa 120 milijardi rastemo na 124,5 milijardi rashoda i kad to promatramo u sumi, vidimo da je to prije svega zbog rasta kamata, rasta za uplate u EU i rasta po osnovi subvencija u brodogradnji. Kad samo tri iznosa zbrojite to je 4,6 milijardi. Iz tog razloga ti novi rashodi su razlog rasta u rashodima za iduću godinu', rekao je Linić.
Najavio je 1,7 milijardi kuna ušteda na plaćama, a spomenuo je i ambiciozne planove nekoliko ministara da na zaposlenima uštede oko 650 milijuna kuna, a sve u cilju održavanja deficita, koji bi u 2013. trebao iznositi 10,9 milijardi, tj. oko 3,1 posto BDP-a. Smanjenje deficita očekuje se u 2015. godini, pod uvjetom da godinu ranije porastu prihodi od privatizacije.
'Ova Vlada veli: Ne možemo samo kroz proračun kontrolirati visinu kamate, nju moramo kontrolirati i ostalim politikama, uključujući privatizaciju, neovisno radilo se o dionicama u trgovačkim društvima ili stavljanju nekretnina u funkciju', istaknuo je Linić.
Na privatizaciju se kratko nadovezao premijer Milanović, rekavši kako ne vidi nikakvo 'tamno lice' u privatizaciji. 'Nije cilj da se Croatia osiguranje rasproda i da država ode nego da međunarodni partneri ponude najbolje uvjete. Interes je značajan da to bude dobro za kompaniju, za državu i za državne financije', rekao je.
Novih 26,7 milijardi kuna zaduženja
Govoreći o izvršenju proračuna, ministar Linić je najavio 26,7 milijardi kuna novih zaduženja - 10,6 milijardi će ići na financiranje deficita, a ostatak na otplate. Izvanproračunskim korisnicima dozvoljeno je zaduženje do 3,8 milijardi kuna.
Na sjednici su osim izmjena proračuna prihvaćeni i prijedlog projekcija proračunskih kretanja u 2014. i 2015. godini kao i financijski planovi izvanproračunskih korisnika, tj. AUDIO-a, Hrvatskih voda, Fonda za zaštitu okoliša, Hrvatskih cesta i Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (DAB).
Tu su i izmjene i dopune Zakona o PDV-u, kojim se zbog pravila EU početkom sljedeće godine ukidaju sve nulte stope te rastu na 5 posto. U Sabor su poslane i izmjene i dopune Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
