Nisu krivi graditelji cesta, nego potpuna vozačka nekultura i siledžijski način vožnje većine hrvatskih vozača. Tuneli su najopasniji. Obje cijevi rade pa vozači uopće ne usporavaju. Tuneli nemaju zaustavni trak, a majstori ulete sa 150 na sat i onda...
Pročitajte i ovo
'Veliki je problem nedostatak kulture. Mnogi naši vozači ne drže dovoljan raznak između vozila i u slučaju da netko malo 'nagazi' na kočnicu može doći do nesreće. To je pogotovo opasno u tunelima jer ako nekome pukne guma ili im nestane benzina, ugasi se motor ili nešto slično lako dođe do tragedije', kaže prometni stručnjak Željko Marušić.
>> Dvoje poginulih i troje ozlijeđenih pri prevrtanju na autocesti
U našem zakonu ne piše koliki mora biti razmak, dok se u Njemačkoj primjerice točno zna koliki on mora biti. Naravno, Nijemci za prekršitelje imaju i oštre kazne. Pri brzini od 120 na sat razmak mora biti najmanje 60 metara. Veća brzina zahtjeva još veći razmak. Nadalje, većina vozača jačih automobila lijevu traku koristi za stalnu vožnju a ne za pretjecanje. Kada u njoj naiđu na sporiji automobil koji baš nekoga pretječe, zabiju se iza njega i forsiraju. Sljedeći problem je što policija rijetko kontrolira brzinu.
'Policiju bi trebalo rasteretiti sa sustavom kontrlonih kamera i radara diljem autoceste. Na taj način bi se vozači disciplinirali i učinkiovito bi se moglo kažnjavati na naplatnim kućicama', smatra Marušić.
Problem su i preslabe zaštitne ograda koje razdvajaju smjerove. 'Opće je poznato da su naše zaštitne ograde na donjoj granici propisa. One su napravljene prema propisima, ali bi trebale biti čvršće'.
I znakovi upozorenja trebaju biti još bještaviji i uočljiviji. A dok se sustav ne modernizira - pažnja, koncentracija, tolerancija i smirenost za volanom. I sve će biti u redu...
