Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Odlazak na posao sa strahom, trajne psihičke traume, narušeno dostojanstvo, o tome što svakodnevno trpe na svom radnom mjestu posvjedočile su za 'Provjereno' dvije žene iz Zadra, koje su doživjele seksualni mobing na radnom mjestu. Iako su prijavile zlostavljača malo se toga promijenilo.


'Nalazila sam se na radnom mjestu, bilo je pred sam kraj radnog vremena, on ima dozvolu ulaska u sve prostorije pa tako i u onu u kojoj sam bila ja. Našla sam se sama, on je zatvorio vrata za sobom da mi, valjda, zakrči put. Bila sam bila okrenuta leđima, zgrabio me s leđa za prsa. Bila sam šokirana, moja kolegica je čula moj krik i znala je o čemu se radi jer je imala slično iskustvo. Otvorila je vrata i rekla mu 'kretenu što joj radiš', a on se povukao i izašao van', priča zaposlenica zadarskog prodajnog centra trgovačkog lanca Interspar. 

Vezani članci Ilustracija Korona se probila i u zadarski vrtić: Zaražena časna sestra odgojiteljica, vrtić zatvoren na dva tjedna Pošta, ilustracija Dolijao razbojnik: Zadarska policija ulovila lopova koji je prošle godine iz pošte ukrao 20.000 kuna

Ona se redakciji 'Provjerenog' javila zajedno s kolegicom kako bi upozorila javnost na zlostavljanja koja svakodnevno trpe od nadređenih. 

'Mislim da je u Hrvatskoj očigledan trend porasta mobinga, posebno seksualnog mobinga, ali o tome se i više priča. Mediji imaju vrlo bitnu ulogu u detektiranju tog najdelikatnijeg oblika mobinga koji pogađa ženu i osobu u njezinoj biti', kaže Vedran Uranija, pravni savjetnik SSSH.

Zlostavljač je prijavljen Upravi tvrtke u Zagrebu. Nakon provedene interne istrage kažnjen je prošle godine opomenom. Malo se toga promijenilo, izostali su fizički nasrtaji, ali ne i verbalno maltretiranje.

'Nije onako završilo kako mi je direktor kazao da ću biti zaštićena, a da će on biti udaljen od mene. Međutim taj me manijak i dalje izaziva. Ne mogu više funkocionirati kako sam nekada funkcionirala,' priča zlostavljana žena.

Više od 90 posto žrtava seksualnog mobinga svoja traumatična iskustva ne djeli s obitelji. 

'Boje se, prije svega reakcije. Žrtve mobinga u pravilu su neshvaćene od obitelji, supruga , roditelja ili članova obitelji. Njima se ne vjeruje ili ako im se vjeruje, ne vjeruje se u potpunosti', kaže Uranija.

Zbog okolnosti u kojima se događaju seksualni napadi, kada dođu pred sud ili disciplinsku komisiju, teško ih je dokazati. 

Uranija tvrdi kako se samo u 30 posto slučajeva radi o lažnim optužbama. Kaže također kako se uglavnom radi o osobama na rukovoditeljskim pozicijama, ali nižeg ranga.

Na meti su najčešće žene od 25 do 35 godina, sa srednjom stručnom spremom, kvalificirane ili NK radnice.

Uprave tvrtki, tvrdi Uranija, najčešće surađuju. I njima je u intereu da se takvo ponašanje sakcionira. No čini se da mjere koje se poduzmu prema zlostavljačima, ipak nisu dovoljne.