Zaokret je bio očekivan, ali ovakav – definitivno nije. Kada je u četvrtak iz Bruxellesa Zoran Milanović kazao kako se mora napraviti kategorizacija kaznenih djela zbog kojih bi se branilo kandidiranje u Sabor bilo je jasno da smatra kako nije u redu da Radimir Čačić, osuđen zbog prometne nesreće na dulje od 6 mjeseci, bude žrtva zakona.
Pročitajte i ovo
Cijeli petak prijepodne SDP je tražio izlaz za svoj javno kritizirani zakon. Na kraju ga je našao. Pogrešku su indirektno priznali podržavši prijedlog promjene koji je ponudila Mirela Holy.
Mirela Holy je tako zapravo ispala spasiteljica kako SDP-a tako i Radimira Čačića. SDP je uspio svojim i glasovima partnera donijeti zakon koji je svojevrsni kompromis ali im nitko neće moći predbaciti da su pod pritiskom HNS-a htjeli iz politike isključiti Radimira Čačića.
Spasila ih je Mirela Holy - osoba koja je iz te stranke izašla i koja i danas tvrdi da suradnje sa SDP-om nema dok ne počnu provoditi stranačku politiku s kojom bi se složila. S druge strane spašena je politička sudbina Radimira Čačića koji će se, bez obzira na zatvorsku kaznu koju je odslužio i vrijeme probacije koje još traje, moći biti kandidat na izborima. Apsurd je još veći jer su Holy i Čačić oboje kao ministri u vladi SDP-a često bili u sukobu mišljenja.
Kaos oko Zakona
SDP-ovi zastupnici su se još u utorak na sjednici Odbora za Ustav protivili prijedlozima da se zabrani kandidiranje pravomoćno osuđenima za najteža i koruptivna kaznena djela, a napose ideji da se zabrana proširi i na one protiv kojih je podignuta optužnica, tumačeći da bi takvo rješenje bilo protuustavno.
Nekoliko sati kasnije najavili su da će ipak prihvatiti ograničenja te da će u tekst ući odredba po kojoj će se kandidiranje zabraniti pravomoćno osuđenima na zatvorsku kaznu dulju od šest mjeseci, ali i onima s potvrđenom optužnicom za najteža kaznena djela.
U srijedu su se, međutim, sastali s predstavnicima koalicijskog partnera HNS-a i dogovorili dva amandmana, među njima i SDP-ov amandman kojim se kandidiranje zabranjivalo svima s bezuvjetnom zatvorskom kaznom duljom od šest mjeseci, i to do isteka roka rehabilitacije, dok se pravomoćne optužnice više nisu spominjale.
Na takav su se prijedlog "obrušili" reformisti, tumačeći da se, za račun HNS-a, pokušava spriječiti političko djelovanje njihova čelnika Radimira Čačića, koji je odslužio zatvorsku kaznu za prometnu nesreću u kojoj su smrtno stradale dvije osobe.
U četvrtak se o takvom prijedlogu oglasio i predsjednik SDP-a, premijer Zoran Milanović, koji je iz Bruxellesa poručio kako bi se eventualna zabrana kandidiranja trebala odnositi samo na počinitelje najtežih kaznenih djela, ne i na kaznena djela u prometu počinjena iz nehaja.
Klub SDP-a ponovo se sastao u petak, pred samo glasovanje, a u sabornicu su došli s prijedlogom da se prihvati dio amandmana Mirele Holy (ORaH) u kojem se zabranjuje kandidiranje osuđenima na više od šest mjeseci zatvora, ali ne i dio po kojem bi se osuđenima za najteža kaznena djela, od teškog ubojstva do genocida, te za zlouporabu položaja i ovlasti kandidiranje zabranilo sve do isteka roka rehabilitacije.
Na takav je prijedlog oštro reagirala oporba, tvrdeći da nikom nije jasno što će zapravo stajati u zakonu, a i sama Holy je odbila takvo rješenje, tražeći da se o njezinu amandmanu glasuje u obliku u kojem je predložen.
Potom je određena desetominutna stanka, nakon koje je amandman Mirela Holy SDP prihvatio u cijelosti, dodajući mu dio vlastitog amandmana.
'Osramotili ste Sabor'
Holy je na to pristala, no oporba je napustila sabornicu, tvrdeći da je prekršena propisana procedura te da su vladajući takvim donošenjem zakona osramotili Sabor.
"Nakon svih prigovora, danas ste se pokazali u pravom svijetlu. Protivno Poslovniku Hrvatskog sabora želite izglasati zakon nakon primitivnih političkih trgovina, ali sada više niste bili u stanju popraviti ono što se ne da popraviti kada loše započne", spočitnuo je vladajućima HDZ-ov Davorin Mlakar.
"Sabor je doživio poniženje koje mu ne pripada. Kad se trguje i pokušava muljati, mora ovako završiti. Ovaj čušpajz koji smo danas morali kusati je nedopustiv i žalim sve koji su morali na bilo koji način sudjelovati u tome", poručila je nezavisna Jadranka Kosor, pozivajući SDP da povuče prijedlog i da se na izbore ide po starim pravilima. "Ovako smo se osramotili", uvjerena je Kosor.
Laburist Dragutin Lesar podsjetio je da su se klubovi osam mjeseci dogovarali oko izbornog zakona, ali da nije prihvaćeno ni jedno rješenje izvan prijedloga SDP-a, iako je nekoliko prijedloga koji su prošli prvo čitanje predviđalo zabranu kandidiranja u obliku u kojem je na kraju prihvaćena.
Da će ovakvo donošenje izbornog zakona skupo koštati Hrvatsku uvjeren je nezavisni Damir Kajin. "Slogan turističke zajednice 'Hrvatska puna života' stajao nas je dva milijuna kuna. Koliko će nas stajati ova izborna farsa", upitao je Kajin, pozivajući kolege da odustanu od zakona te da "ne siluju proceduru".
Unatoč opovrgavanju HNS-a, nezavisni Branko Vukšić uvjeren je da je amandman koji su usuglasili koalicijski partneri bio usmjeren protiv Čačića.
"Svi se zaklinju da nije zbog Čačića, a jedini kojeg znam na kojega bi se to u ovom trenutku odnosilo je Čačić", rekao je Vukšić.
Način na koji se glasovalo o zakonu nazvao je "dokazom neposobnosti, nepoštivanja Sabora, opozicije i bilo kakve pameti".
Preferencijalno glasovanje
Uz zabranu kandidiranja pravomoćno osuđenima, izmjenjenim izbornim zakonom uvedeno je preferencijalno glasovanje i na parlamentarne izbore.
Birači će tako na listi za koju glasuju moći zaokružiti i ime kandidata kojemu daju prednost pred ostalima.
Preferirani glasovi uvažit će se kandidatima koji osvoje najmanje 10 posto ukupnih glasova koje je dobila lista.
Prihvaćen je i amandman HNS-a po kojemu će preferencijalno izabrane zastupnike koji odu na nespojivu dužnost, zamrznu mandat ili im on prestane po sili zakona zamijeniti kandidat iz iste stranke, čak i ako "ispod crte" ostane netko stko je ispunio prag od 10 posto preferiranih glasova.
Svaka lista kandidaturu će morati potkrijepiti s najmanje 1500 potpisa birača, a liste koje ne poštuju tzv. žensku kvotu, odnosno one na kojima je manje od 40 posto kandidata podzastupljenog spola smatrat će se nevažećima. (Hina/D.B.)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
