Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Odluka Sudskog vijeća Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju o privremenom puštanju na slobodu Vojislava Šešelja je dio procedure i ne može se dovoditi u vezi s mogućim stavom suda o njegovoj krivnji, izjavila je Vesna Pusić.


Sudsko vijeće Haškog suda odlučilo je u četvrtak Šešelja privremeno pustiti na slobodu zbog pogoršanja zdravstvenog stanja, nakon što se karcinom debelog crijeva proširio na jetru, ocijenivši da "bi privremeno puštanje na slobodu omogućilo okrivljeniku skrb u najprimjerenijem okruženju i pri tome osiguralo sigurnost svjedoka i cjelokupni sudski proces".

Vezani članci Slika nije dostupna Odluka koja će učvrstiti Zagreb u blokadi otvaranja poglavlja 23 između Beograda i EU? Slika nije dostupna Pusić o vraćanju Šešelja u Haag: Štetio je svima, a svakako odnosima u regiji

"To je sastavni dio procedure i nema veze s procjenom uloge Šešelja u 90-im godinama... mislim i da je prostim okom vidljivo da se radi o ratnom zločincu, ali ovo puštanje na privremenu slobodu nema nikakve veze sa stavom suda o njegovoj krivnji", rekla je Pusić, podsjetivši da je takvih slučajeva bilo i prije.

U nalogu Sudskog vijeća za privremeno puštanje optuženog na slobodu stoji da se "nalaže 'proprio motu' (samoinicijativno) privremeno puštanje optuženog na slobodu pod uvjetima navedenim u povjerljivom dodatku, priloženom ovoj odluci".

'Šešelj je velika sramota Haškog suda i bit će remetilački faktor u Srbiji'

Ured za odnose s medijima Haškog suda je potvrdio da je "u osnovi, Sudsko vijeće postavilo dva uvjeta: da optuženi neće biti u kontaktu sa svjedocima ili žrtvama te da će se vratiti na Sud po nalogu Sudskog vijeća", ne želeći se izjasniti o napisima u srbijanskim medijima o bezuvjetnom puštanju optuženika na privremenu slobodu, kao i o sadržaju "povjerljivog aneksa".

Šešelj, za kojeg još uvijek nije poznato kada će se točno vratiti u Srbiju, treći je haški pritvorenik koji se pušta na privremenu slobodu zbog pogoršanja zdravlja. U travnju 1996. je iz pritvora na privremenu slobodu zbog uznapredovalog karcinoma na kućnu njegu pušten Đorđe Đukić, koji je bio optužen za zločine u BiH, a preminuo je nakon manje od mjesec dana poslije izlaska iz pritvorske jedinice.

Ista situacija je bila i s načelnikom Generalštaba Vojske Republike Srpske Momirom Talićem koji je umro nedugo pošto je pušten na liječenje. Talić je 1999. optužen za ratne zločine protiv Hrvata i Bošnjaka u BiH, uključujući genocid, mučenja i bezobzirno razaranje, a preminuo je u svibnju 2003. u Beogradu od raka pluća, nakon dozvole ICTY-ja da liječenje nastavi u beogradskoj Vojnomedicinskoj akademiji. (Hina)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook  

Još brže do svakodnevnih vijesti prilagođenih tebi. PREUZMI novu Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju