Svi ga vole, no rijetko koji je domaći. U Hrvatskoj nije bilo proizvodnje industrijskoga graha, sve dok na poljima požeštine nisu nikle prve ozbiljnije količine. 'Ljudi, koji su lani od nas kupili ovako malo graha, htjeli su probati, sada zovu stalno', kazao je Damir Begić, proizvođač graha.
Pročitajte i ovo
U unosan biznis požeške seljake uveo je nekadašnji vođa prosvjeda koji je napustio mljekarstvo i osnovao zadrugu. Svako zrno unaprijed je prodano. 'Ako gledate da je cijena kilograma graha pet kuna, kilograma pšenice oko kunu, kilograma soje oko dvije kune i dvadeset lipa, i sad usporedite', kazao je Dragutin Dukić, upravitelj zadruge Domaće blago.
PORASLA POTROŠNJA - SDP: 'Iz temelja smo promijenili ekonomiju'; HDZ: 'Raste samo nezaposlenost'
Grah traže domaće i strane prehrambene tvrtke, pa su u porastu i kooperanti i hektari. 'Ove godine smo posadili tri hektara graha, a ako budemo zadovoljni rezultatima, nagodinu bi i šest hektara', kazao je proizvođač graha Boris Milobara.
S probnih 117 hektara prošle godine, kooperanti zadruge ove godine žanju na 300, a za sljedeću godinu ugovoren je skok na 1.500 hektara domaćeg graha. 'Od jednoga zrna dobijete stotinjak novih zrna', kazao je Dukić.
Unosniji grah postao je poželjniji od tradicionalnih kultura. 'Na ovom polju prije je bio duhan, kukuruz prijašnjih godina, mislim da će grah donijeti veću zaradu', kazao je Damir Peršić, proizvođač graha.
Žetva graha se privodi kraju, za sada improvizirano. 'Uzmem hrpu i idemo ispred kombajna i bacamo u kombajn', objasnila je Gabrijela Peršić na koji se način obavlja posao. Dobiju li bespovratna sredstva i kupe specijalizirane strojeve, na hrvatskim poljima prašit će se još više.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
