Plenković potvrdio datum raspuštanja Sabora

Koalicijski partneri su se dogovorili, Sabor će se raspustiti 14. ožujka, potvrdio je premijer Plenković na sjednici Vlade. 

U uvodnom govoru premijer je čestitao Dan žena, a uoči sjednice, sve žene su dobile cvijeće. "Ravnopravnost muškaraca i žena je osnovna vrednota našeg Ustava", rekao je Plenković i rekao da će se njegova vlada boriti za poboljšanje položaja žena.

Prije raspuštanja Sabora donijet će se novi paket mjera koja se tiču cijena struje i plina. 

"Ranijim održavanjem izbora omogućit ćemo svima mirno ljeto i vrijeme za formiranje parlamentarne većine i nove Vlade. Time teku rokovi za datum izbora, a o tome odlučuje predsjednik Republike", rekao je.

Plenković je potom govorio o točkama sjednice Vlade. 

"Što se tiče mladih liječnika i njihovih ugovora, ovdje idemo na izmjene zakona koje se tiču njihovih ugovora i šaljemo im poruku kako izmjene idu u cilju jačanja njihova položaja", kazao je Plenković. 

O izmjenama i dopunama Zakona o plaćama pravosudnih dužnosnika kaže: "Nakon povećanja plaća prošle godine, ovo je drugi korak gdje povećavamo osnovicu pravosudnim dužnosnicima. Temeljem ovog Zakona, pravosudni dužnosnici imat će pravo na naknadu prijevoza, regres, sve ono što nisu imali. Povećavaju im se koeficijenti...", nabrojao je Plenković. 

Cvijece na Vladi - 1 Foto: DNEVNIK.HR

Cvijece na Vladi - 2 Foto: DNEVNIK.HR

Nakon službene objave raspuštanja Sabora, počinje licitacija s datumom izbora.  

Predsjednik Republike Zoran Milanović odredit će točan datum izbora koji mora biti u roku od 30 do 60 dana od raspuštanja Sabora.

To znači da se izbori najranije mogu održati već 14. travnja, a najkasnije 12. svibnja. Predsjednik, dakle, na raspolaganju ima 14. travnja, 21. travnja, 28. travnja, 5. svibnja i 12. svibnja.

Izbori mogu biti i 1. svibnja budući da je to neradan dan, a prema Zakonu o izborima, izbori se održavaju na neradan dan. 

Izmjene zakona radi povećanja plaća i drugih materijalnih prava sudaca

Povećanje osnovice za izračun plaće pravosudnih dužnosnika za dodatnih 11,5 posto, predlaže Vlada izmjenom Zakona o plaći i drugim materijalnim pravima pravosudnih dužnosnika koji je sa sjednice u petak uputila u hitnu saborsku proceduru odnosno jedno saborsko čitanje.

Izmjenama se predlaže i korekcija koeficijenata za izračun plaća pravosudnih dužnosnika županijske razine zbog činjenice da je razlika u koeficijentima između općinske i županijske razine značajno umanjena prethodnim povećanjem koeficijenta za dužnosnike u prvostupanjskim tijelima.

Koeficijent županijskih sudaca i zamjenika županijskih državnih odvjetnika predlaže se ovim zakonom povećati s postojećih 4,55 na 5,00, a polazni koeficijent čelnika pravosudnih tijela županijske razine s 5,00 na 5,43.

Predlaže se i da pravosudni dužnosnici dobiju pravo na naknadu troškova prijevoza na posao i s posla, godišnju nagradu za uskršnje i božićne blagdane, dar za dijete do 15 godina, regres za godišnji odmor te pravo na sistematski pregled.

To je treće povećanje plaća sudaca i državnih odvjetnika u posljednjih pet godina, istaknuo je ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica.

Premijer Andrej Plenković u uvodu sjednice kazao je da se povećanjem koeficijenata napravio "pravi omjer između prvostupanjskih i drugostupanjskih sudaca" te izrazio zadovoljstvo jer je s udrugama sudaca i državnih odvjetnika postignut konsenzus o koeficijentima.

Izmjene Zakona o sprječavanju sukoba interesa radi reguliranja lobista

U hitnu je saborsku proceduru Vlada uputila i izmjene i dopune Zakona o sprječavanju sukoba interesa potrebne radi zakona o lobiranju, čiji je konačni prijedlog Vlada s današnje sjednice uputila u drugo saborsko čitanje.

Izmjenama se proširuje djelokrug rada povjerenstva koje bi postalo nadležno i za provedbu predloženog zakona o lobiranju, kada ga Sabor donese i on stupi na snagu.

Ono bi uključivalo, između ostalog, uspostavu i vođenje Registra lobista u Hrvatskoj, vođenje postupaka, primanje izvještaja lobista te izricanje mjera predviđenih prijedlogom zakona o lobiranju.

Konačnim prijedlogom zakona o lobiranju prvi puta će se urediti aktivnost lobiranja u Hrvatskoj, a definiraju se i pojmovi - lobiranje, lobist, lobirane osobe, korisnik lobiranja i Registar lobista.

Lobiranje se uređuje kao legalno i legitimno djelovanje s jasnim načelima, pravima, obvezama i sankcijama, u skladu s međunarodnim standardima.

Lobirana osoba je svatko, a ne samo dužnosnik, tko je imenovan ili zaposlen ili na drugi način angažiran u tijelima zakonodavne ili izvršne vlasti, državnoj upravi, drugim državnim tijelima, jedinicama lokalne područne (regionalne) samouprave, uključujući njihova upravna tijela i ali i druga tijela koje imaju javne ovlasti i sudjeluju ili su nadležni za javno odlučivanje.

Malenica: Dodatni alat u sprječavanju korupcije

Lobist je pak domaća ili strana fizička ili pravna osoba, koja lobira i koja je upisana u Registar lobista koji će se voditi pri Povjerenstvu za odlučivanje o sukobu interesa, "čime se dodatno jača uloga Povjerenstva kao neovisnog antikorupcijskog tijela", kojemu će biti obvezni podnositi godišnje izvješće.

Uvodi s i tzv. razdoblje hlađenja za lobirane osobe te one, objasnio je ministar, neće moći 18 mjeseci nakon prestanka dužnosti lobirati u odnosu na tijelo u kojem su obavljali dužnost ili službu.

Malenica ističe da se tim zakonom dobiva dodatni alat u sprječavanju korupcije u društvu.

Vlada je u saborsku proceduru uputila i konačni prijedlog izmjena i dopuna Zakona o sudovima kojima se, među ostalim, propisuje obveza javne objave svih sudskih odluka u kojima se postupak dovršava i to na posebnoj internetskoj strani kako bi se omogućila njihova pretraga.

Malenica tu izmjenu ističe kao važan iskorak u transparentnosti rada sudova, povećanja pravne sigurnosti i ujednačavanja sudske prakse.