Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Na predstavljanju dvotomne knjige Đure Zatezala o ustaškome logoru Jadovnu ('Jadovno - kompleks ustaških logora 1941' i 'Jadovno - zbornik dokumenata') upozoreno je na potrebu da se budućim naraštajima ostavi dokumentarna istina o logorima iz NDH kako se zločin ne bi zaboravio i više nikada ponovio.


Zatezalo je 30 godina bio direktor Povijesnog arhiva u Karlovcu, a 1965. od Instituta za povijest radničkog pokreta, kojemu je tada na čelu bio dr. Franjo Tuđman, dobio je zadatak da istraži koliko je bilo žrtava u ustaškome logoru Jadovnu, u blizini Gospića. Na istraživanju je radio sve do početka 1992. godine.

Vezani članci Ana Brnabić, Aleksandar Vučić Brnabić: ''Zabrana dolaska Vučiću u Jasenovac je najveći skandal u modernoj povijesti Srbije i Hrvatske'' Slika nije dostupna 'Oduprijet ću se svima koji nas žele učiniti taocima ustaškog dijela povijesti'

Logor Jadovno na nekoliko je lokacija (Slano - otok Pag, Jadovno, Metajna) radio od osnutka Nezavisne Države Hrvatske (NDH) početkom travnja pa do talijanske reokupacije u kolovozu 1941. godine, a u njega su dovoženi ljudi iz svih krajeva tadašnje države. Ubijene ljude ustaše su bacali u duboke velebitske kraške jame, koje su zatim zatrpane, a bilo ih je 32. Jedna od najvećih jama bila je, rekao je Zatezalo, Šaranova jama. 'Povjesničar Vladimir Žerjavić procijenio da je u nju bačeno od devet do 11 tisuća žrtava', rekao je. U 132 dana, koliko je postojao logor Jadovno, u njega je dovezeno 42.225 osoba, a ubijeno ih je 40.123, rečeno je na predstavljanju.

Poimenično prikupljeni podaci za 10.865 ljudi

'Poimenično sam prikupio podatke za njih 10.865', rekao je Zatezalo i dodao kako je od ukupnog broja 38 tisuća bilo Srba, 1999 bilo je Židova, 88 Hrvata, 11 Slovenaca, devet Muslimana, dva Čeha, jedan Rus, jedan Rom i jedan Crnogorac. Istaknuo je potrebu poimeničnog utvrđivanja žrtava kako se ne bi dogodilo da imamo 'svakakve procjene' raznih povjesničara i novinara o žrtvama logora.

'Ti ljudi nisu ubijani iz osvete, nego zato što su bili drukčiji od svojih krvnika', rekla je na predstavljanju predsjednica Saveza antifašističkih boraca Vesna Čulinović-Konstantinović, ističući potrebu objave tih dokumenata. 'Ove su knjige leksikon užasa i strave', rekla je, dodajući da je i sama poznavala neke od žrtava.

O nužnosti objavljivanja knjiga koje dokumentiraju ustaške zločine na predstavljanju su govorili i predsjednica vijeća Javne ustanove Spomen-parka Jasenovca Zorica Stipetić, te član predsjedništva SABA Ivan Fumić. Knjige, od kojih jedna ima 821 stranicu, a druga 906, objavio je Muzej žrtava genocida iz Beograda uz novčanu pomoć srbijanske vlade i mitropolita zagrebačkog, ljubljanskog i cijele Italija Jovana. Trenutačno je objavljeno tisuću primjeraka na ćirilici, a najavljeno je da će se objaviti i još po tisuću primjeraka na latinici, te na engleskom jeziku. Zatezalo je izrazio žaljenje što knjige nisu objavljene u Hrvatskoj, 'u kojoj živi i koja je njegova domovina', ali, unatoč najavama, to se nije ostvarilo.

(Hina)

Još brže do svakodnevnih vijesti prilagođenih tebi. PREUZMI novu Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju