Dom za odrasle osobe s tjelesnim invaliditetom prostirat će se na 3.000 kvadrata, a imat će smještajni kapacitet za 100 korisnika, od kojih 50 za korisnike stalnog smještaja, 30 za dnevni boravak, te 20 za korisnike kojima će osoblje doma pružati usluge u vlastitoj kući, a prema odobrenju Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi. Sobe će biti jednokrevetne i dvokrevetne, sve s kupaonicom i sanitarnim čvorom primjerene kvadrature. Dom će imati sve potrebne prostore i opremu za rehabilitaciju, rekreaciju, kulturne i kreativne potrebe te zdravstvenu njegu korisnika.
Uz prostor doma također je predviđeno ukupno pet poslovnih prostora od po 150 kvadrata koji će biti dodijeljeni na korištenje udrugama osoba s tjelesnim invaliditetom koje su sudjelovale u pripremi i početnom financiranju Doma za invalide na Jarunu. Obzirom da je Grad Zagreb osnivač i vlasnik doma, redovito financiranje bit će predviđeno u gradskom proračunu. Kako se doznaje od Marinke Bakule-Anđelić iz zagrebačkog Gradskog ureda za zdravstvo, rad, socijalnu zaštitu i branitelje, trenutno se radi na dovršetku kompletiranja građevinske dokumentacije, a potom će uslijediti i natječaji za izvođača radova.
Neizvjestan dovršetak radova
Početak radova i rokovi dovršetka radova još uvijek su neizvjesni, obzirom da će u sklopu projekta Kajzerica istodobno, isti izvođači graditi kompleks URIHO-a zajedno s proizvodnim pogonima, te Francusko-njemačko-hrvatski školski kampus. U sklopu URIHO-a bit će izgrađena i velika multifunkcionalna dvorana za osobe s invaliditetom, što će dodatno upotpuniti sadržaje doma za invalide.
Inicijativa za izgradnju doma za invalide potekla je još 1982. od Društva invalida cerebralne i dječje paralize Zagreb i Društva distrofičara i tjelesnih invalida Zagreb. U tada zamišljenom domu trebalo je biti trajno smješteno 80 osoba s tjelesnim invaliditetom mlađe životne dobi, od 18 do 45 godina, koji nemaju uvjete za život u svojim obiteljima.
U izboru lokacije za izgradnju Doma invalida presudila je ponuda Općinske organizacije Crvenog križa Trešnjevka, da se Dom gradi kao aneks Centra Crvenog križa Trešnjevka te s njime sačinjava tehnološku cjelinu u naselju Jarun. Društva su sklopila Sporazum o ulaganju financijskih sredstava u sadržaje Centra Crvenog križa, koji su trebali biti u funkciji korisnika Doma invalida, no uslijed rata, radovi su, nakon što je završena konstrukcija objekta do stanja grubog 'roh-baua', 1990. godine prekinuti.
Projekt na dovršetak predan Gradu Zagrebu
Vlada je 1992. odlučila da Ministarstvo obrane nastavi gradnju Doma invalida u svojstvu isključivog investitora objekta, te da nakon dovršenja Doma upravlja njime u svojstvu vlasnika. Ugovor o učešću u financiranju izgradnje Doma invalida između Ministarstva obrane i Društva invalida cerebralne i dječje paralize sklopljen je 1993., a njime se Društvu trebalo osigurati pravo trajnog korištenja 20 mjesta, te po završetku rata još 16 dodatnih kreveta. Kako Ministarstvo obrane nije dovršilo objekt, on je predan Gradu Zagrebu koji je trebao financirati dovršetak njegove izgradnje.
Predstavnici udruga osoba s invaliditetom i Grada Zagreba napravili su izvid objekta na Jarunu te utvrdili da je objekt znatno izgubio na kvaliteti zbog izgradnje drugih sadržaja koji nisu bili planirani kada se objekt projektirao. Naime, oko sada već derutnog i zapuštenog objekta, izgrađeno je više objekata javnog sadržaja, nedostaju parkirališta, te prostor za nesmetano kretanje invalida. Tako je konačno postignut dogovor s udrugama osoba s invaliditetom da se izgradnja doma invalida preseli na novu lokaciju na Kajzericu.
Stočari su očajni
Sporna kava
suze radosnice
