Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Prema rezultatima popisa stanovništva, u Hrvatskoj živi 4.284.889 osoba, koje su prosječno stare 41,7 godina. Broj radno sposobnih i mladih u padu je, dok je broj starijih od 65 godina u porastu. Raste i broj nevjernika.


Državni zavod za statistiku objavio je rezultate koji se odnose na broj stanovnika prema spolu, starosti, državljanstvu, narodnosti, vjeri i materinskom jeziku.

Vezani članci Starački dom - 1 Oni su najbrojnija skupina u Hrvatskoj, a jedva preživljavaju: "Ja moram krepati..." Sabor Popis stanovništva glavna tema u Saboru: "Ja sam uvjeren da stanovnika ima i manje od ovoga"

U Hrvatskoj je na dan 31. ožujka 2011. živjelo 4.284.889 ljudi, što je oko šest tisuća manje od ranije objavljenih preliminarnih podataka. Od toga je 2.066.335 muškaraca (48,22 posto), a 2.218.554 žena (51,78 posto).

Na dnu članka u PDF dokumentima možete pogledati grafičke prikaze nekih rezultata popisa

>> U RH živi više Jugoslavena nego Hercegovaca, broj jedi-vitezova nepoznat

Prosječna starost popisanih je 41,7 godina - muškarci imaju prosječno 39,9, a žene 43,3 godina. Najstarije su bile dvije žene, koje su u trenutku provođenja popisa imale 106 godina. Jedna je živjela u Sisačko-moslavačkoj, a druga u Šibensko-kninskoj županiji. Inače, na spisku iz 2001. godine prosječna je starost bila 39,3 godina.

Sve manje mladih i radno sposobnih

Radno sposobnih građana (od 15 do 64 godine starosti) bilo je 2.873.828 ili gotovo sto tisuća manje nego prije deset godina, dok je starijih od 65 godina bilo 758.633, što je za 60-ak tisuća više u odnosu na 2001. godinu.

Najmlađih (0-14 godina) je bilo 652.428, što je pad veći od sto tisuća u odnosu na popis 2001. godine.

Srbi najbrojnija manjina, triput više Istrijana, Hercegovaca tek 75

Kada je riječ o nacionalnim manjinama, najveći udio čine Srbi, kojih ima 186.633 ili 4,36 posto, što je oko 15 tisuća manje u odnosu na popis proveden 2001. godine. Slijede Talijani (17.807), Albanci (17.513), Romi (16.975) i Mađari (14.048). Valja napomenuti da u Državnom zavodu za statistiku tvrde kako zbog promijenjene metodologije nije uputno uspoređivati nove podatke s podacima iz popisa 2001. godine.

Nacionalno neizjašnjenih bilo je 26.763 osoba, dok je regionalnu pripadnost kao narodnost navelo 27.225 osoba, uglavnom u Istarskoj županiji, gdje čine udio od 12,11 posto, što je gotovo triput veći postotak u odnosu na 2001. godinu.

Prema podacima DZS-a u Hrvatskoj živi tek 75 Hercegovaca, 331 Jugoslaven, 705 Dalmatinaca, 50 Primoraca, 133 Slavonca, 135 Međimuraca i 139 Zagoraca.

Katolika 86 posto, udvostručen broj nevjernika i agnostika

Najveći dio stanovništva izjasnio se katolicima (3.697.143 ili 86,28 posto), što je tek blagi pad u odnosu na 2001. godinu (3.897.332 ili 87,83 posto). Slijede pravoslavci (190.143 ili 4,44 posto) te nevjernici i ateisti (163.375 ili 3,81 posto).

U odnosu na 2001. godinu broj nevjernika, ateista i agnostika porastao je za gotovo 100 tisuća na oko 195 tisuća. Njihov je udio u ukupnoj populaciji porastao s 2,25 na 4,57 posto.

Hrvatsko-srpski i srpsko-hrvatski i dalje prisutni kao materinski jezici

Hrvatskim je kao materinskim jezikom govorilo 4.096.305 ili 95,60 posto popisanih, slijede srpski (52.879 ili 1,23 posto), talijanski (18.573), albanski (17.069) i bosanski (16.856). Zanimljivo je da je hrvatsko-srpski materinski jezik za 3.059, a srpsko-hrvatski za 7.822 popisanih.

Daleko najveći broj popisanih hrvatski su državljani (99,41 posto), uključujući i 84.885 osoba s dvojnim državljanstvom. Popisano je 22.527 stranih državljana, dok je tek 749 ljudi bez državljanstva.

Rezultate možete provjeriti i na internetskim stranicama Državnog zavoda za statistiku (www.dzs.hr). Ostale podatke Popisa 2011., Državni zavod za statistiku objavljivat će tijekom 2013. godine.

Podsjetimo, popis je proveden na temelju Zakona o Popisu stanovništva, kućanstava i stanova u Hrvatskoj 2011. godine. Metodologija korištena u Popisu 2011. usklađena je s Preporukama Konferencije europskih statističara za popise stanovništva i stanova 2010. godine.

Međutim nismo doznali ostale podatke poput obrazovne strukture, koliko se domaćinstava koristi internetom, u kakvim stambenim uvjetima živimo. Ti su podaci itekako bitni za dugoročno planiranje i razvoj strategija. Važno je znati koliko imamo radno sposobnog stanovnistva te kolika su njihova primanja. Sve će to ovaj popis donijeti, ako nastavi ovim tempom, negdje 2018. godine.

Zakasnili smo jer država nije htjela zaposliti dodatne ljude koji su trebali raditi na obradi prikupljenih podataka. Radi se o 400 ljudi koje bivša Vlada nije htjela angažirati, jer su smatrali da je to preskupo. Popis je koštao više 170 milijuna kuna, na popisima je bilo angažirano 17.000 ljudi, što znači da je popis koštao u prosjeku 40 kuna po satu.

Primjerice, Slovenci su radili popis na osnovu informacije iz baza podataka i u kojima imaju sve najvažnije podatke. Dakle, bez popisivača koji su kucali ljudima na vrata i tjednima obilazili Hrvatsku.

Kinezi su svoj popis završili za šest mjeseci. Kineza ima milijardu i 400 milijuna a cijeli ih je popis koštao oko 560 milijuna kuna.Slično je bilo i u Indiji koja također ima više od milijardu stanovnika.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook  

Dnevnik

Još brže do svakodnevnih vijesti prilagođenih tebi. PREUZMI novu Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju