'Hrvatska bi mogla postati značajnija od Slovenije'

‘Nakon dugotrajne blokade koja je zaledila odnose, u Kranjskoj Gori je izrečeno obećanje da će Slovenija povući svoje sadržajne rezerve na dva hrvatska pristupna poglavlja, no upitno je koliko su sadašnji odnosi Ljubljane i Zagreba stabilni. Bilateralni odnosi se temelje na međusobnom povjerenju, to treba njegovati desetljećima, a nedostatak iskrenosti i povjerenja kronično je prisutan ne samo u slovensko-hrvatskim odnosima, nego i svuda na Balkanu’, navodi u komentaru Saša Vidmajer. S Hrvatskom, kako dodaje, već treba računati kao sa članicom EU-a, a tek treba vidjeti kako će u tom novom okviru na Ljubljanu i Zagreb djelovati interesi, osjećaji i dosadašnje iskustvo.

Pročitajte i ovo Slovenija opet ispred ostalih Ustavni sud odlučio: Svim ženama treba omogućiti medicinski potpomognutu oplodnju Nova prognoza Delo: 58 posto Slovenaca glasovat će za sporazum

>> Pahor: Vatra između mene i Kosor neće se ugasiti

‘Slovenija u regiji ponovno traži ekonomsku šansu, a ondje nema baš tako mnogo kontakata i kredibiliteta kako sama sebe uvjerava. I za Sloveniju i Hrvatsku u budućnosti će biti važno kakvo će iskustvo iz relacije sa Slovenijom povući Hrvatska, hoće li oprostiti blokadu ili traumu tog poniženja neće zaboraviti’, navodi komentatorica. No, dodaje da je Slovenija na Hrvatskoj zapravo prakticirala vlastitu traumu jer ju je Italija blokirala na njenom putu u EU, pokazavši vrijednost članstva, zbog čega se Slovenija prema Hrvatskoj osjećala ‘ravnopravnijom’ i na taj način afirmirala svoj nacionalni interes. ‘Ulaskom Hrvatske u EU taj će se odnos promijeniti. Uskoro bi se moglo dogoditi da težina Hrvatske u Bruxellesu bude veća od težine Slovenije čija se uloga zagovornice uključenja balkanskih država u EU smanjuje’, navodi komentatorica.

'Riječ je o dvije srodne duše'

Slovenija je u Europskoj uniji imala veću specifičnu težinu upravo zato što je jedina s područja bivše Jugoslavije djelovala u punopravnom članstvu europskog kluba, pa je u regiju mogla slati pozitivne političke poruke, dok je na primjer veću gospodarsku i diplomatsku ulogu od Slovenije imala Austrija. ‘Središnju ulogu u regiji već su davno preuzeli drugi, osobito Austrija koja su tamo više poštuje i smatra kredibilnijom, ali Slovenija i dalje ima za cilj da što više njenih diplomatskih kadrova bude uključeno u međunarodne organizacije na zapadnom Balkanu’, navodi ‘Delo’. Sada je u Sloveniji središnja pozornost posvećena tome kakav će rezultat na travanjskom referendumu o arbitražnom sporazumu postići premijer Borut Pahor koji nije bez problema ni u domaćoj politici s obzirom na ekonomsku krizu i nepredvidivu oporbu, navodi list.

‘Hrvatska je sporazum već ratificirala, a u Sloveniji će najprije biti održan referendum, vjerojatno u travnju. Stvari ne izgledaju idealnima makar ankete pokazuju da će referendum uspjeti. Slovensko javno mnijenje o Hrvatskoj često varira, a na rezultat će se odraziti i ekonomska kriza. To znači da vladu očekuju problemi. Sadašnja dvotrećinska potpora sporazumu u javnosti ne znači da je on tako jako dobar nego da su se ljudi zasitili dvadeset godina jalovih dogovora, da im je svega dosta jer žele normalne odnose, nakon niza godina kad nije bilo srednjeg puta nego se išlo u ekstreme, od vrelišta do ledišta’, navodi vodeći slovenski list. ‘I u odnosima Slovenije s Austrijom i Italijom stalno se smjenjuju razdoblja neprijateljstva s razdobljima nježnosti. No, razumljivo je da je toga najviše s Hrvatskom jer je riječ o dvije ‘srodne duše’. Ljudi su se zaželjeli obične normalnosti u odnosima s Hrvatskom čija je granica sa Slovenijom najduža, ali je u povijesnom smislu uvijek bila najmanje problematična’, zaključuje komentar ‘Dela’. (Hina)