Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Kada je najbolje vrijeme za učenje stranog jezika?


Ekipa magazina Provjereno pokušala je istražiti kad je najbolje vrijeme da dijete upoznate s novim jezikom. Nicolle ima 12 mjeseci i već naveliko uči engleski jezik, a da još nije ni riječi hrvatskog progovorila. Već 5 mjeseci jednom na tjedan dolazi na sve samo ne na tipičan sat engleskog. 'Kad kažeš doggie i froggie (psić i žaba, op. autora), ona zna koja je to igračka, zna što znači wave, odnosno zna mahati. Vidi se da razumije o čemu se radi', kaže Nicollina mama Nella.

Ova posebna metoda učenja engleskog jezika razvijena je prije 25 godina, a u Hrvatskoj je prisutna tek 4 godine. Za učenje je jedini uvjet da bebe imaju barem tri mjeseca. U 45 minuta, koliko traje sat, pjeva se, pleše i igra. Učiteljica je sasvim sporedan lik jer pravi motivatori i učitelji su zapravo sami roditelji.

>> Djeci odlično ide učenje stranih jezika još u vrtiću

Učenje kroz igru

Više od 65 posto djece uči barem jedan strani jezik u sklopu redovitog programa u dječjim vrtićima. Najveća prednost djece predškolske dobi je tome što zapravo nisu ni svjesni da uče jer su još su prezaigrani da bi sjedili poput odraslih u klupama i ponavljali jedne te iste rečenice.

Za usvajanje stranih jezika nema genetskih predispozicija. Djeca automatizmom usvajaju intonaciju, ritam i naglasak nekog jezika ako su njime stalno okruženi za razliku od odraslih kojima za to isto treba puno više vremena.

'Oni su spontani, razgovaraju s djecom bez obzira na to što rade greške ili ne rade greške, oni govore, govore i stalno slušaju. Mala djeca su kao spužvice, oni upijaju jako brzo', kaže Jela Vrtodusić, učiteljica iz francuskog vrtića.

U vrtićima djeca iz cijeloga svijeta

Adam dolazi iz dvojezične obitelji u kojoj je mama Olga Ruskinja, a tata Rafi Izraelac. Iako Adam govori oba jezika, njegove prve riječi bile su na hebrejskom.
I Adamovi roditelji govore više jezika, mama Olga je pravi poliglot. Govori ruski, engleski, francuski, hebrejski, a i hrvatski joj ide sve bolje i bolje, a tata Rafi osim hebrejskog, koristi francuski i engleski, ali s hrvatskim muku muči.
Adam ide u engleski vrtić i taj je jezik izvrsno savladao. U njegovoj grupi osim Hrvata također su djeca iz cijeloga svijeta, Italije, Bugarske, Kine i primjerice Amerike.

>> Učenje stranih jezika u alfa stanju možda efektivan, ali skup 'sport'

'Djeca uče na temelju onoga što rade jer dijete uči čineći. Znači, na primjer, 'we will go wash our hands now“' (sad ćemo oprati ruke) kada se dijete odvede u kupaonicu i djetetu pokaže da se sada peru ruke', kaže učiteljica Tanja iz engleskog vrtića.

Bez 'day after yesterday'

Ova djeca osim što uče engleski često i jedni od drugih jednostavno 'pokupe jezike' . Ali ne samo da uče jezike, oni uče i o drugim kulturama. Pa je tako Adamov vrtić povezan i s drugim europskim vrtićima kod kojih je praksa ista, od treće godine uče se strani jezici.

27 posto Hrvata ne zna ni jedan drugi jezik osim materinskog, 73 posto služi se engleskim, ali tek trećina ga dobro govori i piše. Na to nas često podsjećaju izjave poput legendarnih 'day after yesterday“ (dan poslije jučer) 'ili 'take it ot leave it'(uzmi ili ostavi). No i za njih nije kasno, a ovim se mališanima takve konstrukcije srećom nikada neće potkrasti jer oni su već sada pravi mali poligloti.