Martin Špegelj rođen je 11. studenoga 1927. u Starom Gradcu kod Pitomače.
U vrijeme Drugoga svjetskog rata bio je partizan, a nakon njega završio je visoke građanske i vojne škole, uključivši i vojnu školu.
Bio je na na visokim komandnim dužnostima u bivšoj JNA. Od 1982. do 1985. godine bio je zapovjednik teritorijalne obrane SR Hrvatske, zadnja dužnost koju je obnašao u bivšoj JNA bila je komandant Armije i komandant Pete vojne oblasti, a umirovljen je u činu general-pukovnika.
Špegelj zbog bolesti nije svjedočio
Nakon demokratskih promjena 1990. godine bio je drugi po redu ministar obrane u hrvatskoj vladi i na tu dužnost stupio je 24. kolovoza 1990. godine. Budući da je bivša JNA nezakonito oduzela oružje iz skladišta hrvatske Teritorijalne obrane, Špegelj je počeo kupovati oružje na 'crnom tržištu'.ž
U siječnju 1991. godine Televizija Beograd emitirala je snimku Špegeljevih razgovora s prikrivenim agentima KOS-a (Kontraobavještajne službe bivše JNA), s kompromitirajućim materijalom za Špegelja osobno i novu hrvatsku vlast. Špegelj je tada film proglasio krivotvorinom, ali je to kasnije opovrgnuo.
Za zapovjednika Zbora narodne garde (ZNG) imenovan je u lipnju 1991. godine. Na dužnosti ministra obrane bio je do 2. srpnja 1991. kada je dao ostavku jer predsjednik Franjo Tuđman nije prihvatio njegov plan ulaska Hrvatske u rat u vrijeme napada JNA na Sloveniju krajem lipnja te godine.
S mjesta zapovjednika ZNG-a otišao je 7. kolovoza 1991. godine, ali je ostao na funkciji člana Kriznog štaba RH i aktivno sudjeluje u presudnoj 'Bitki za vojarne' važnoj zbog oružja kojega je Hrvatska vojska (HV) tada osvojila, a koje je bilo nužno za početak daljnje obrane. Glavni inspektor obrane RH postao je 22. rujna 1991. godine i tu je dužnost obnašao do kraja 1992. godine i tijekom najžešćih borbi krajem 1991. godine, odnosno bitke za Vukovar i u vrijeme osnivanja operativnih zona u Zagrebu, Bjelovaru, Karlovcu Rijeci, Splitu i Osijeku u listopadu 1991. godine te u razdoblju ustrojstva HV-a koja je krajem 1991. godine već imala 63 brigade.
Početkom 1993. godine Špegelj odlazi u mirovinu, a nakon Domovinskoga rata bio je kritičan prema politici prvoga hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
