Umro je književnik i scenarist Mirko Kovač

Hrvatski, srpski i crnogorski književnik i scenarist Mirko Kovač umro je u 75. godini života, objavili su mediji.

tri vijesti o kojima se priča psi napali ženu Nakon strašnog napada ulica u strahu: "Sve mačke su poklali, bojimo se za svoju djecu" život u agoniji Magdalena se bori za život, obitelj traži pomoć: "Molim vas da ne skrenete pogled. Moja Magdalena sada je slomljena osoba" Pozivaju na oprez VIDEO Jezive snimke iz susjedstva: Grad pod opsadom zmija, građani panično zovu hitne službe

Kovač je autor više romana, novela, zbirki pripovijedaka, eseja, TV-drama i filmskih scenarija te dobitnik brojnih nagrada.

Rođen je 26. prosinca 1938. blizu Bileće u Crnoj Gori, živio je u Beogradu do 1991., kada se slijedom društveno-političkih zbivanja seli u Hrvatsku i postaje važan dio hrvatske književnosti.

Autor je mnogih nagrađivanih romana, 'Gubilište' kojim počinje književni 'crni val', 'Životopis Malvine Trifković', 'Vrata od utrobe', 'Kristalne rešetke', a napisao je i više zbirka novela te scenarija za mnoge TV i radiodrame.

Zbirka pripovijedaka Rane Luke Meštrevića iz 1971. dobila je nagradu Milovan Glišić, ali je 1973. ta knjiga povučena iz knjižnica i osuđena kao 'crna slika stvarnosti', dok je pisac proglašen 'perjanicom crnog vala'.

Napisao je scenarij za filmove Mali vojnici, Lisice, Okupacija u 26 slika, Pad Italije, Tetoviranje i dr. Autor je više TV i radiodrama. Mnogi filmovi nastali prema njegovim scenarijima dobili su domaće i svjetske nagrade.

Knjige su mu prevođene na desetak jezika, među njima njemački, francuski, talijanski, engleski i švedski.

Dobitnik je nagrada 'Tucholsky' švedskog PEN-centra, 'Meša Selimović', 'Vladimir Nazor', Knjižne nagrade Kiklop za životno djelo, Trinaestojulske nagrade, koja je najveće crnogorsko nacionalno priznanje i NIN-ove nagrade.

Jedan od ključnih scenarista jugoslavenske kinematografije dobio je početkom srpnja ove godine i nagradu '50 godina', koju Motovunski filmski festival dodjeljuje umjetnicima koji su više od pola stoljeća posvetili radu na filmu.

U drugoj polovini osamdesetih angažirao se protiv Miloševićeva režima i srpskog nacionalizma. Na jednom skupu u Beogradu Šešeljevi pristaše su mu razbili glavu, a dobivao je i prijetnje pa je krajem 1991. odselio u Rovinj u Hrvatsku gdje je živio do smrti.

Kao stalni suradnik ugašenog splitskog tjednika Feral Tribune nastavio je pisati protiv hrvatskoga nacionalizma. (Hina)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook