Hrvatski, srpski i crnogorski književnik i scenarist Mirko Kovač umro je u 75. godini života, objavili su mediji.
U Gvineji
Urušilo se brdo smeća, 30 mrtvih. "Ostala sam bez petero djece"
Vrhunac turbulencija
Dramatična situacija: "U ratu ste kad vas napadnu. Mi smo napadnuti"
Neugodno iznenađenje
Odmor završio dramom! Turisticu na aerodromu ubo jedan od najotrovnijih škorpiona na svijetu
Kovač je autor više romana, novela, zbirki pripovijedaka, eseja, TV-drama i filmskih scenarija te dobitnik brojnih nagrada.
Rođen je 26. prosinca 1938. blizu Bileće u Crnoj Gori, živio je u Beogradu do 1991., kada se slijedom društveno-političkih zbivanja seli u Hrvatsku i postaje važan dio hrvatske književnosti.
Autor je mnogih nagrađivanih romana, 'Gubilište' kojim počinje književni 'crni val', 'Životopis Malvine Trifković', 'Vrata od utrobe', 'Kristalne rešetke', a napisao je i više zbirka novela te scenarija za mnoge TV i radiodrame.
Zbirka pripovijedaka Rane Luke Meštrevića iz 1971. dobila je nagradu Milovan Glišić, ali je 1973. ta knjiga povučena iz knjižnica i osuđena kao 'crna slika stvarnosti', dok je pisac proglašen 'perjanicom crnog vala'.
Napisao je scenarij za filmove Mali vojnici, Lisice, Okupacija u 26 slika, Pad Italije, Tetoviranje i dr. Autor je više TV i radiodrama. Mnogi filmovi nastali prema njegovim scenarijima dobili su domaće i svjetske nagrade.
Knjige su mu prevođene na desetak jezika, među njima njemački, francuski, talijanski, engleski i švedski.
Dobitnik je nagrada 'Tucholsky' švedskog PEN-centra, 'Meša Selimović', 'Vladimir Nazor', Knjižne nagrade Kiklop za životno djelo, Trinaestojulske nagrade, koja je najveće crnogorsko nacionalno priznanje i NIN-ove nagrade.
Jedan od ključnih scenarista jugoslavenske kinematografije dobio je početkom srpnja ove godine i nagradu '50 godina', koju Motovunski filmski festival dodjeljuje umjetnicima koji su više od pola stoljeća posvetili radu na filmu.
U drugoj polovini osamdesetih angažirao se protiv Miloševićeva režima i srpskog nacionalizma. Na jednom skupu u Beogradu Šešeljevi pristaše su mu razbili glavu, a dobivao je i prijetnje pa je krajem 1991. odselio u Rovinj u Hrvatsku gdje je živio do smrti.
Kao stalni suradnik ugašenog splitskog tjednika Feral Tribune nastavio je pisati protiv hrvatskoga nacionalizma. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook