"Plenković je ovaj tjedan pokušao šarmirati Bruxelles uz tvrdnju da najnovija članica EU želi biti dio njezina unutarnjeg kruga", stoji u članku. Navodi se i da je premijer napravio sve prave poteze pohvalivši francuskog predsjednika Macrona i njemačku kancelarku Merkel i rekavši kako Hrvatska želi ući u Schengensku zonu 2020. i putem uvesti euro.
Pročitajte i ovo
Na Rebru
FOTO/VIDEO Održana komemoracija za Antu Ćorušića: Pogledajte tko je sve došao
U čemu je problem
Plenković rekao da Hrvatska nikad nije bila u boljoj situaciji: "Za demografski preokret potrebno je i više društvenog optimizma"
U intervjuu za Politico Plenković je rekao da želi da Hrvatska bude stabilna zemlja koja promiče europske vrijednosti. "Želim da Hrvatska bude u unutarnjem krugu i pozicionirati nas kao razumnu, vjerodostojnu, proeuropsku vladu", rekao je.
Politico sada piše da sjenu nad te težnje baca neuspjeh Hrvatska i susjedne joj Slovenije da riješe dugotrajni granični spor. "Iako je Europska komisija pozvala obje strane da pronađu rješenje, pritisak je uglavnom nad Zagrebom koji je odbio prihvatiti nalaz međunarodnog arbitražnog suda uspostavljenog za rješavanje spora", piše Politico.
Možda i je impresionirao kolege, ali...
Taj problem Plenkovića je dočekao kada je ranije ovog mjeseca posjetio Strasbourg. Možda je impresionirao svoje bivše kolege govorom na pet različitih jezika, ali je i prozvan od strane predsjednika Europske komisija Jeana-Claudea Junckera koji je kazao kako više neće bti prijama zemalja u EU prije rješavanja sporova.
Taj uvjet napisan je i u novoj strategiji EU za Zapadni Balkan, koja predstavlja put nekoliko hrvatskih susjeda prema EU.
Tijekom posjeta Bruxellesu, Plenković je rekao da Hrvatska može odigrati dragocjenu ulogu u usmjeravanju tih zemalja prema članstvu u EU, na temelju vlastitih nedavnih iskustava. Poput gotovo svih tih zemalja, i Hrvatska je nastala kao neovisna država nakon raspada Jugoslavije.
Plenković je poručio da Hrvatska još uvijek ima svježe znanje kada je u pitanju proces pristupanja. Dodao je da sa susjedima dijele ono kroz što je Hrvatska prošla u smislu reformi, usklađivanja zakonodavsta, izgradnje institucija...
Iako je ta ponuda dobrodošla u trenutku kada je EK vratila Zapadni Balkan u središte pozornosti, jedan je EU dužnosnik rekao kako je očekivao da će Plenković i sam biti primjer, što znači da bi Hrvatska trebala učiniti prvi korak u rješavanju različitih sporova sa svojim susjedima.
Politico zatim navodi da je osim spora sa Slovenijom tu i neslaganje sa Srbijom oko granica. I sam Plenković priznaje da još uvijek ima pitanja za rješavanje, godinama nakon završetka rata. Nabrojao je tako problem nestalih, granična pitanja, povrat kulturnih dobara, ratne odštete.
Za vrijeme posjeta Bruxellesu, Plenković je odbacio važnost spora sa Slovenijom i sugerirao da bi EU trebala odstupiti i pustiti da dvije zemlje nađu rješenje. Politico naglašava kako to nije stajalište koje dijeli Slovenija, koja inzistira da Hrvatska treba prihvatiti arbitražnu odluku.
"Ovaj problem ne treba se prenapuhivati", rekao je Plenković koji je umjesto toga govorio o reformama gospodarstva, administraciji i pravosudnom sustavu. Rekao je i da bi ulazak u Schengensku zonu mogao biti ostvariv do trenutka kada će Hrvatska preuzeti predsjedanje EU-om u prvoj polovici 2020. godine. Poručio je da način na koji se zemlja suočila s migrantskom krizom mogao pomoći u tome.
"Nakon migrantske krize shvatili smo važnost zaštite vanjskih granica EU, kao i zaštite vlastitih granica", kazao je Plenković, a Politico piše da je nastojao učvrstiti svoje kvalitete među unutarnjim krugom EU izjavivši da se Hrvatska nije poput nekih susjeda odlučila za žičane ograde ili fizičke prepreke.
Hrvatski premijer rekao je da je uvođenje eura nešto malo dalje, prema njegovoj skromnoj procjeni bliže kraju mandata sljedeće hrvatske Vlade.
A EU uskoro donosi odluke o svom sljedećem dugoročnom proračunu i sučit će se s opširnim reformama. Te promjene mogle bi ostaviti neke zemlje izvan svega, budući da se članice koje čine jezgru guraju naprijed sve više integrirane.
Vrijeme u Bruxellesu Plenković je iskoristio da kaže kolegama vođama u kojem "kampu" on želi biti, zaključuje Politico. Na pitanje želi li on biti taj koji će ostati na vlasti dovoljno dugo da zemlju uvede u Schengen i eurozonu, Plenković je odgovorio da je to očito ono što planira učiniti.