Udruga građana Franak dobila je rješenje o registraciji i time postala pravna osoba, a s današnjim su se datumom ostvarili svi preduvjeti za njeno funkcioniranje, priopćili su iz te udruge iz koje su uputili javni poziv odgovornim institucijama da donesu hitne mjere kako bi bio olakšan težak položaj građana zaduženih s valutnom klauzulom i promjenljivom kamatnom stopom.
Udruga smatra kako teret trenutne situacije mora biti pravedno raspodijeljen među objema stranama u poslu, što znači da se banke kao vjerovnici moraju odreći dijela ekstra profita koji stječu na račun povijesno visokih tečajnih razlika.
Udruga Franak istakla je svoje zahtjeve u šest točaka. Traži što hitnije smanjenje kamata na sve postojeće kredite s valutnom klauzulom bez obzira na namjenu i valutu kredita, kao i odgodu provođenja ovrha i pljenidbe instrumenata osiguranja (plaća, stanova), zbog nemogućnosti podmirenja rata kredita.
Traže nadalje da se utvrdi iznos stanja aktive i pasive u trenutku dodjela kredita u švicarskim francima, jer su prema saznanjima udruge poslovne banke na osnovu 10 postotnog pokrića u francima izdale kredita u visini od 47 milijardi kuna.
Traže ukidanje ili ograničavanje valutne klauzule i konverziju obveze u nacionalnu valutu na dan stvorene obveze prema zakonima RH. Traže i ukidanje naknada za prijevremeno ili djelomično zatvaranje kredita, kao i transparentan prikaz načina obračuna ugovorenih promjenljivih kamatnih stopa i uvjeta promjene.
Udruga Franak tvrdi kako su građani Hrvatske uvučeni u dužničko ropstvo koje se, kako kažu, želi produžiti na još nerođene generacije, te upozorava političke snage koje su pokazale volju za rješavanjem gorućeg problema građana s kreditima u eurima i francima da ne padnu u zamku segregacije dužnika po valuti i namjeni kredita.
U Hrvatskoj je, kako navode, tečaj franka porastao preko 76 posto, a u Mađarskoj je porastao 25 posto jer je mađarska država fiksirala tečaj, dok se Slovenija zaštitila od rasta franka, budući da se centralna banka Slovenije pravovremeno stavila u zaštitu svojih građana.
Od 2,25 milijardi pa do 3 milijarde kuna godišnje ne odlazi u državni proračun i javnu potrošnju koja čini bitan dio BDP-a, nego odlazi u ekstra profit banaka, navode iz udruge napominjući da ne traže pomoć iz državnog proračuna.
Od ukupne mase kredita koje su građani ugovorili za rješavanje svojih stambenih pitanja gotovo 42 posto ih je vezano uz franak, što govori da je ovo preraslo u prvorazredan ekonomski, socijalni i politički problem.
Dug građana prema bankama, kako navode, trenutno iznosi nešto više od 47 milijardi kuna i vezano je valutnom klauzulom za CHF. Taj se iznos svakim danom povećava, a riječ je o okvirnoj vrijednosti HEP-a ili INE, odnosno to je jedna trećina državnog proračuna. (T.Š./Hina)
-
SPEKTAKL!Znate li gdje se igra Svjetsko nogometno prvenstvo 2030. godine? Nikad bliže Hrvatskoj nakon 2006.
-
ima tri diplomePamtite li Belu iz ''Zauvijek susjeda''? Evo kako izgleda dva desetljeća nakon ove uloge
-
Dobar glas daleko se čujeOtkriće u Zagorju: Žene iz cijele Hrvatske dolaze u bolnicu o kojoj se sve više govori
