Udruga banaka i Udruga Blokirani našle su se danas na istoj strani oko problema ovrha i blokiranih građana - obje udruge kritiziraju vladine mjere za pomoć blokiranima. Upozoravaju da se problem nije riješio i da će dug blokiranih vrlo brzo ponovno narasti.

Galerija


Dok se premijer hvali kako je Vlada pomogla blokiranima, iz Udruge banaka kritiziraju kako je Vlada problem samo statistički zamaskirala.

Vezani članci Obalna straža, ilustracija (Foto: Ivo Cagalj/PIXSELL) Konačni prijedlozi zakona o obradi bimoetrijskih podataka i Obalnoj straži Sindikati učitelja pozivali protiv prihvaćanja proračuna (Foto: Patrik Macek/PIXSELL) - 5 Mihalinec i sindikati na Markovu trgu: "Žele nam prodati nebuloznu ideju kao sređenu stvar"

"Nismo problem riješili, mi smo samo retuširali vlastitu sliku da si izgledamo kao ljudi bez bora ili s manje bora, a bore su zapravo ipak ostale. Znači mi ih samo ne vidimo", komentirao je Vladine poteze predsjednik Udruge banaka, Zdenko Adrović.

Ističu kako je obustavom ovrha bez jasnih socijalnih kriterija Vlada bankama nanijela štetu, a tek nakratko, radi ljepše statistike, pomogla milijunskim megadužnicima protiv kojih će banke ponovno pokrenuti ovrhe.

"Najveći pojedinačni dužnik je dužnik sa 404 milijuna kuna. Najdulji dug datira preko 8 tisuća dana. Dakle, možete li zamisliti kako država sa institucijama funkcionira, ako u osam tisuća dana silni složeni pravni postupci nisu mogli biti dovedeni do kraja. To je dakle 20 godina", rekao je Adrović.

S bankarima se ovaj put slaže i Udruga Blokirani. Vladine mjere nazivaju matematičkom kozmetikom.

"Ja sam rekao oko Nove godine, ali to će doći i prije. Bit ćemo svjedoci da se broj blokiranih povećao i da se njihovo dugovanje povećalo za upravo onoliko koliko je Vlada dozvolila da se nagomila novih troškova", izjavio je Sarajko Baksa iz Udruge Blokirani. 

Ekonomski analitičar Velimir Šonje upozorava da ne smije biti Vladinog uplitanja u poslove vjerovnika i dužnika bez socijalnih kriterija jer ako se banke od dužnika ne mogu naplatiti - to će na kraju ipak netko platiti.

"Ako su rizici u sustavu veći, onda su kamate veće. Za koga su kamatne stope veće, za one koji se tek zadužuju. A znamo svi da su budući dužnici uglavnom mladi ljudi koji se zadužuju za svoje stanove, za potrošačka dobra", objašnjava Velimir Šonje, ekonomski analitičar. 

Potpredsjednik Vlade za gospodarstvo, Tomsilav Tolušić, istovremeno brani Vladine mjere.

"Tu se nešto moralo promijeniti. Vlada je napravila niz zakonskih izmjena i učinit ćemo da taj sustav bude još transparentniji i pošteniji, e sad uvijek je tu netko nezadovoljan, a to su ponekad i banke ili neki drugi, ali u svakom slučaju moramo misliti i na hrvatske građane, a ne samo na banke."

Analiza udruge banaka je pokazala da su vladine mjere najviše smanjile dugovanje onih koji su dužni više od 10 milijuna kuna.