Dok on uživa u Maksimiru, ostatak hara Hrvatskom: Ukupno ih je oko 12.000, a o njihovoj sudbini odlučit će novi ministar

Ekosustav parka Maksimir odnedavno je bogatiji za još jednu vrstu. U blizinu jezera doselio se jedan jedini dabar. Dok on uživa, brojni dabrovi građanima stvaraju probleme, pa je u izradi i posebna strategija za dabrove.

"Prije dva mjeseca i mi i naši posjetitelji primijetili smo da nam se doselio dabar. Europski dabar, prvi put u novijoj povijesti Maksimira imamo dabra, strogo zaštićenu vrstu na razini Europske unije, u Maksimiru, u centru grada", rekla je Irina Zupan iz Javne ustanove Priroda Grada Zagreba.

Ni zaposlenicima Maksimira nije jasno kako se našao baš tu, tek pretpostavljaju da je riječ o mladoj jedinki koja se tek osamostalila od roditelja pa krenula svojim putem. I tako već počela graditi dom pokraj jezera.

Pročitajte i ovo U izbornoj noći Stephena Bartulicu u crvenom Ferrariju vozio kriminalac osuđen za pokušaj ubojstva

"Počeo je na tri mjesta, nismo sigurni kud će to ići. Njima je vrlo važno da naprave nastambu koja je okružena vodom zato što su onda sigurni", rekla je Zupan.

Njemu ili njoj, još ne znamo, očito se svidio Maksimir, a i hrana koja se ondje nudi. Tragovi su vidljivi.

"Voli jesti mladice, voli ulaziti u poljoprivredne kulture jer je lakše oboriti nekoliko stabljika kukuruza nego neko stablo. To je sve stvar onoga gdje se on nalazi. Mi mislimo da je on ovdje u boljoj poziciji", rekla je Zupan.

Na Maksimiru nikome ne smeta. Prema procjenama, dabrova je danas u Hrvatskoj oko 12.000. Neki od njih ljudima zadaju probleme, uništavaju usjeve, a zbog gradnje brana poplavljuju dvorišta. Ipak, zaštićena su vrsta pa je Dnevnik Nove TV upitao i resornog ministra koja je strategija za dabrove.

Pročitajte i ovo Poznat i datum Siniša Hajdaš Dončić predao kandidaturu za šefa SDP-a

"Pitanje je top. Koliko ste ovo smišljali?" rekao je ministar Josip Dabro te napomenuo da mu je strategija sačuvati dabrove.

Taj plan službeno se zove plan gospodarenja dabrom.

"Generalno bi se on trebao usvojiti u narednom razdoblju jer bi omogućio da se upravlja populacijom dabra u slučajevima kad ulazi u konflikte s ljudima, pogotovo u gospodarskoj djelatnosti", rekla je Zupan.

Dabrovi se posljednjih 30-ak godina razmnožavaju nevjerojatnom brzinom, pa osim što rade štetu, narušavaju i ravnotežu ekosustava. Ipak, maksimirski dabar još uvijek je solo.

Dnevnik Nove TV pratite svaki dan od 19 sati, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr.