Vladavina maškara u nekoliko primorskih naselja najavljuje se već danas okupljanjima i najavom karnevalskih događaja, zvonjavom zvona i vješanjem Pusta, lutke koja će na kraju karnevala biti osuđena za sve loše u protekloj godini i spaljena, a ponegdje će se najaviti sutra. Sljedeće subote počet će maskirane zabave u mnogim naseljima u Primorju i u istočnom djelu riječkog prstena, a u zapadnom dijelu zabave će početi nakon zvuka antonjskog roga.
Pročitajte i ovo
Mesopusni običaji njeguju se u Hrvatskome primorju nekoliko stotina godina, a osim što počinju u različito vrijeme, tijekom godina razvili su se i posebni običaji u pojedinim naseljima. Uoči Mesopusta izrađuju se maske, a kad poklade počnu, njeguje se običaj obilaska kuća i prikupljanja darova tijekom kojih maškare pjesmom i plesom zabavljaju domaćine, a oni ih časte vinom, fritulama, suhim smokvama i rakijom.
>> Tisuće maškara na Senjskom karnevalu
>> Dječja karnevalska povorka u Rijeci
Posebnost primorskih maškara su autohtone maske - halubajski, žejanski, mučićki, rukavački, zametski i brgudski zvončari i grobnički dondolaši. Najpoznatiji su halubajski zvončari koji zvonjavom zvona ovješenim oko pasa i životinjskim maskama tjeraju zle sile, najvešćuju proljeće i slave rađanje života. Mesopusni običaji stalno se nadopunjavaju pa se, uz tradicionalne, njeguju i nove karnevalske zabave i povorke. Jedan je od nezaobilaznih karnevalskih događaja posljednjih 20-ak godina Riječki karneval, koji će ove godine početi 17. siječnja. Središnji događaj tog karnevala, tijekom kojeg se održava više zabava, izložaba, karnevalskih balova i povorka, jest središnja karnevalska povorka, na kojoj svake godine sudjeluje oko 10.000 maškara iz Hrvatske i iz inozemstva. Vladavina maškara završava paljenjem Pusta na pusni utorak ili sljedećeg dana na Pepelnicu ili Čistu srijedu, kada se skidaju maske i počinje korizma.
