Diljem planete

U prigodi Sata za Zemlju gase se svjetla na planetu

Piše I.D., 30. ožujka 2019. @ 18:57

**Ilustracija (Foto: Getty Images)** Getty Images

Od Sydneyja do Dubaja, od Rija do Ciudad de Mexica, u subotu se, sada već tradicionalno, gase svjetla diljem planeta, čime se želi upozoriti na utjecaj energetske potrošnje na klimu i na važnu ulogu prirode u našem opstanku, ističe Svjetski fond za prirodu (WWF).

Brojne hrvatske znamenitosti i ove će se godine priključiti globalnom događaju "Sat za planet Zemlju" kako bi se podigla svijest o klimatskim promjenama. Ovogodišnji moto je "Skini se s plastike, navuci se na prirodu".

Svjetla se gase diljem Zemlje

Šangajski toranj, Victoria Harbour u Hong Kongu, neboder Burj Khalifa u Dubaju, Crveni trg, Akropola, Eiffelov toranj, egipatske piramide, Bazilika svetog Petra, Big Ben, Kristov kip u Riju, sjedište Ujedinjenih naroda u New Yorku, bit će među brojnim spomenicima i zgradama koji će jedan za drugim gasiti rasvjetu između 20:30 sati i 21:30 sati po mjesnom vremenu, po vremenskim zonama.

Ta građanska mobilizacija koju organizira WWF uz poziv upućen svima da učine isto, slavi trinaestu godišnjicu.

Sydney je 2007. prvi počeo tu dotad neviđenu akciju provoditi u trajanju od jednog sata, želeći uputiti upozorenje državnim vlastima. Nakon toga se pokret proširio diljem svijeta dok se pojačavaju klimatske promjene zbog povećanih emisija stakleničkih plinova.

Lani je gotovo 7.000 gradova u 187 zemalja ugasilo rasvjetu na svojim znamenitostima, od Singapura preko Sydneyja, Moskve i Washingtona do Honolulua, objavio je WWF.

"Ove godine milijuni ljudi diljem svijeta će se ponovo ujediniti kako bi poručili da žele zdravu i održivu budućnost", navodi WWF. Premda je priroda ugrožena "kao nikad dosad" i sučeljena s "trajnim izazovom klimatski promjena", Sat za Zemlju 2019. želi podići svijest ljudi o potrebi čuvanja okoliša i istaknuti korist koju donosi ljudima zahvaljujući manjoj potrošnji energije.

Zadnje izvješće "Živi planet" za 2018. upozorava da se u manje od pedeset godina broj kralješnjaka - riba, ptica, sisavaca, vodozemaca i gmazova - smanjio za 60 posto na svjetskoj razini. U tropskim krajevima, u Južnoj i Srednjoj Americi, zabilježen je pad od 89 posto. (Hina)