Djelatnici Pomorske policije iz Šibenika uočili su danas tijekom redovne jutarnje ophodnje pet ulješura (Physeter macrocephalus) u području šibenskih otoka Zmajan i Tijat.
Samo dva dana ranije kitovi zubani opaženi su i pored Visa, javlja Institut za istraživanje i zaštitu mora Plavi svijet i ujedno upozorava da ove životinje inače obitavaju u područjima velikih dubina te kako im u slučaju ulaska u kanale između otoka prijeti opasnost od nasukavanja i ugibanje.
Ulješura je najveća vrsta iz skupine kitova zubana (Odontoceti), u koju pripadaju i npr. dobri dupini. Žive u svim morima i oceanima svijeta osim u polarnim područjima, a hrane se uglavnom velikim glavonošcima koje love na dubinama i preko 1000 metara. Odrasli mužjaci mogu doseći i do 20 metara i težiti preko 60 tona, dok su ženke manje. Mogu živjeti i preko 60 godina, a spolnu zrelost dostižu sa 8-12 godina. Žive u skupinama od 5-15 jedinki u kojima se nalaze ženke i mladunci, dok mužjaci žive uglavnom sami.
Sperm whales near Šibenik, Croatia, Adriatic Sea. 9.9.2014. from Blue World Institute on Vimeo.
Žive u dubinama
'Prema dostupnim podacima populacija koja živi u Sredozemlju genetički se razlikuje od najbliže populacije u Atlantiku što upućuje na svojevrsnu izolaciju. Zbog smanjene genetičke raznolikosti uzrokovane izolacijom vrsta je podložnija negativnim utjecajima okoliša. Ulješure u Sredozemlju direktno su ugrožene zbog zaplitanja u ribarske mreže te zbog sudara s brodovima. S obzirom na izuzetno mali broj mladunaca koji ženka može imati tijekom života, smrtnost koju danas uzrokuju mreže i brodovi nije održiva te broj ulješura i dalje opada. Posebnu opasnost predstavljaju snažni izvori buke pod morem - seizmička istraživanje te sonar niske frekvencije koju koristi vojska – koji mogu uzrokovati smrtnost i ozljeđivanje. Također, uznemiravanje uzrokovano velikim brodskim prometom dodatno negativno utječe na njih', kažu iz Instituta.
Područja obitavanja u Sredozemlju povezana su s velikim dubinama te mjestima gdje se dno naglo obrušava u dubinu. Područje najveće brojnosti u blizini Jadrana je u području Helenskog jarka, morske depresije dubine i preko 4000m između Jonskog mora i Krete koja razdvaja Afričku i Helensku ploču.
Zaštićena vrsta
Ulješure se povremeno pojavljuju i u Jadranu, posebice u dubokom južnom dijelu i u blizini Otrantskih vrata. Tijekom povijesti ulješure su se pojavljivale i sjevernije u Jadranu, a njihovo pojavljivanje najčešće završava nasukavanjem i ugibanjem. Zbog pada brojnosti posljednjih desetljeća nisu zabilježene.
Posljednje masovno nasukavanje ulješura dogodilo se 11.12.2009. na južnom dijelu talijanske obale Jadrana. Jedino dokumentirano masovno nasukavanje u hrvatskom dijelu Jadrana zabilježeno je 15. kolovoza 1853. kada se šest životinja nasukalo kod Novigrada u Istri. Dijelovi kostura tih ulješura završili su u muzejima u Trstu, Beču, Monaku i Berlinu. Kostur ulješure ulovljene 11.5.1895 između Lastova i Korčule čuva se u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju.
Prema procjeni populacija koja obitava u Sredozemnom moru broji manje od 2500 jedinki te je status ove vrste u Sredozemlju ''ugrožena“ prema kriterijima Crvene liste Međunarodne unije za zaštitu prirode (IUCN). U Hrvatskoj su ulješure strogo zaštićene. Stoga Plavi svijet moli sve građane da čim hitnije dojave svako opažanje kako bi se provjerilo stanje ovih životinja.
'U slučaju opažanja molimo vas da napravite fotografiju i video snimke životinja te da zabilježite točnu lokaciju, smjer kretanja i vrijeme opažanja. Svoja opažanja (po mogućnosti čim ih opazite!) dojavite nam na brojeve telefona 051 604666 ili 091 4637424, email info@plavi-svijet.org, Državnom zavodu za zaštitu prirode ili DUZS na broj 112', napominju i dodaju da su ulješure za ljude potpuno bezopasne. (Agencija VLM)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
