Presušila su akumulacijska jezera i vodna crpilišta. Redukcije potrošnje vode posebno će pogoditi povrtlare, čiji urod ovisi o natapanju. Sunce je i danas 'pržilo' istarske urode. 30 hektara rajčica poljoprivrednika Josipa Maretića, zbog suše je otišlo u nepovrat.
Pročitajte i ovo
Opasna točka
FOTO Noćna mora građana, pitanje je dana kada će se nešto opasno dogoditi: "U jednom trenutku zapljusnuo me cunami, protrnula sam"
Mjere štednje ne prestaju
U Istri redukcija vode: Nema pranja automobila, tuširanja na plaži...
'Od sadnje u svibnju do danas nije pala ni jedna jedina kap kiše', rekao je Maretić, pokazujući rajčice. Nasadi su uništeni u potpunosti. Za berbom nema potrebe. 'Ni sami ne znamo kako, ni što dalje', kaže Maretić.
Stanje u poljoprivredi je alarmantno. Mnogi se pitaju ima li smisla nastaviti s radom. 'Pogođene su sve grane poljoprivrede. Troškovi rastu, poljoprivrednici imaju određene obveze koje moraju podmiriti, a nažalost nemaju više od kuda', rekla je Ankica Piccoli iz Udruge Agromladica.
>> Dalmatinskim otocima prijeti nestašica vode!
Cijene voća i povrća, unatoč malom broju preživjelih plodova, neće rasti. 'Poljoprivrednicima je diktirana otkupna cijena. Cijene ne rastu, odnosno cijene poljoprivrednih proizvoda su čak i pale za oko 20 posto', rekla je Piccoli. 'Suho je ratarenje' oduvijek riskantno, no ovome se, kažu, nisu nadali. Dok se ne provede županijski program navodnjavanja, poljoprivrednici će biti prepušteni sami sebi.
'Obrada tla je neminovna. Nekako do vode moramo doći u ta dva mjeseca, u srpnju i kolovozu koji su kritični', rekao je Franko Raguž, agronom. A nakon što je uvedena redukcija vode, stvari su postale još teže. No jedino tako Istra može 'preživjeti' sušu.
Kota ispod 34 metara nad morem najmanja je ikad zabilježena u akumulacijskom jezeru Butoniga, vrlo važnom za vodoopskrbu Istre, pogotovo u ljetnim mjesecima. Nepovoljno sušno razdoblje s tek manjim prekidima i pokojom kapi kiše traje gotovo godinu i pol dana. A kraj se još uvijek ne nazire.
'Naravno da postoji razloga za brigu jer izdašnost jeste takva kakva je. Mi nikad ne možemo znati koliko nam izvori vode mogu dati', rekla je Laura Šuperina, direktorica vodovoda Buzet 1954. No jasno je kako je još vrlo malo ostalo do granice kada se jezero može crpiti. Ne padne li ubrzo kiša, i poljoprivrednici i kućanstva vode neće imati.
Pratite najnovije vijesti bilo kada, bilo gdje. Pratite nas na Facebooku i Twitteru. Pratite DNEVNIK.hr putem iPhonea i ANDROID mobilnih uređaja.